Bez Biblije ne možemo shvatiti ni kulturu ni same sebe. Dala nam je glagoljicu i sveučilišta

Lavina novinarske sprdnje i podrugljivih komentara pokazale su i da djelatnici portala i njegova publika smatraju Bibliju nečim mračnim, beskorisnim i praznovjernim – i to portala koji svaki dan donosi horoskop

Ništa me ne iznervira kao licemjerje! Najčitaniji hrvatski portal pokrenuo je pravi medijski linč studentice i njezine mentorice jer je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu obranjen diplomski pod naslovom “Osvrt na tehničke materijale u Bibliji”.

Lavina novinarske sprdnje i podrugljivih komentara pokazale su i da djelatnici portala i njegova publika smatraju Bibliju nečim mračnim, beskorisnim i praznovjernim – i to portala koji svaki dan donosi horoskop iz kojeg ćemo saznati da je ovo dobar tjedan za Bikove, da su Vage nevjerne, a Škorpioni emotivno hladni i distancirani.

Filozof Bertrand Russell bio je šokiran usponom horoskopa u njegovo vrijeme, jer se dobro sjećao da je u 19. stoljeću to bila marginalna zabava opskuranata – a danas su glavna vijest najčitanijeg portala, koji žigoše primitivnost onih koji čitaju i uvažavaju Bibliju. Citirat ću Chestertona po sjećanju: kad ljudi prestanu vjerovati u Boga, nije istina da ne vjeruju ni u što – oni vjeruju u bilo što.

Nitko ne može reći da se u Bibliji nema što pročitati; 1334 poglavlja u 73 knjige sadrže najrazličitije priče, izreke, mitove i podatke, od kojih nas neki mogu iznenaditi. Recimo, bonton u kojem se savjetuje da se ne guramo oko hrane kad nas nekamo pozovu, da ne ostanemo na zabavi zadnji i da odemo ravno doma, a ne da radimo nered po gradu.

Ili možemo sresti mrzovoljnog filozofa koji smatra da nema ničega novoga pod suncem i da sav čovjekov trud ne vrijedi ništa. Ili možemo nazočiti antičkoj bitci u kojoj se najhrabriji vojnik podvlači pod bojnog slona, probada ga odozdo, te sam strada pod težinom umiruće životinje.

Iako su na Strojarstvu naivno pristupili teškoj temi, to ne znači da Biblija ne sadrži mnoge pojedinosti o životu i radu drevnih ljudi: sadrži tolike podatke o obrtnicima poput lončara i drvodjelja, o poljoprivredi i klimi, o krajolicima i vegetaciji, o običajima i vjerovanjima, o migracijama i putovanjima, o trgovini i poslovanju, pa tako i o mineralima, biljkama, životinjama i rudama.

Jedan je od ključnih momenata u Bibliji upravo taj da su Izraelci u svojim pohodima na Palestinu imali previše mekano brončano oružje, i da je njihovo osvajanje Obećane Zemlje jako kasnilo jer su bili inferiorni Filistejcima koji su već bili u željeznom dobu. Nisu sve u Bibliji anđeli i demoni, kerubini i tajanstvena bića s mnogo očiju, levijatani i behemoti – ne, njen je pravi junak čovjek u svojoj teškoj i mučnoj egzistenciji.

Biblija ništa od toga ne prešućuje – za razliku od njezinih kritičara, Biblija nije licemjerna.

U njoj su i mučenja i ubojstva, i silovanja i ljudožderstva, i ratovi i brodolomi, i zatvori i palače. Sve je u njoj izloženo da bi moglo biti pročitano, shvaćeno, zavoljeno i spašeno. Iz te ideje o otkupljenju čovjeka izašla je i naša civilizacija: najprije ideja napretka, a potom ideja dostojanstva čovjeka.

Zamah koji je izašao iz nje donio je neizmjeran kulturni polet, od Jeronima, Boetija i Augustina do Michelangela, Bacha i Kierkegaarda.

Bez Biblije ne bi bilo ni humanizma, renesanse i prosvjetiteljstva – samo što su oni ideju Bogočovjeka pretvorili u ideju čovjeka koji je sam sebi Bog. I upravo je taj čovjek, koji je odrezao granu na kojoj je sjedio, sada postao njezin najveći kritičar, ne shvaćajući da Pakao nije mitsko mjesto iz Biblije, nego stanje samozadovoljstva; čovjek je u paklu kad se zatvori, kad je najpametniji, kad sve zna i kad ni od koga ništa ne očekuje. Da, to je taj portal s početka.

Zar je onda čudno da u paklu današnjeg svijeta sve više ljudi ima interes za Biblijom?

Žele je čitati, žele se vratiti korijenima, žele upoznati svijet dok je još bio mlad i izravnije povezan i s prirodnim i nadnaravnim. Moderan čovjek, nakon sloma svih revolucija i suočen sa spoznajom da progres uništava svijet, drugačije čita priču u Babilonskoj kuli, o tom oholom projektu ljudi koji su tehničkim postignućem htjeli svrgnuti Boga, a požnjeli su samo poraz i zbrku.

Biblija je naš arhetip, bez kojeg ne možemo shvatiti ni kulturu ni same sebe. Ona je napunila naše vizure zvonicima, ona nam je dala glagoljicu i sveučilišta, ona nam daje riječi koje želimo čuti kada se u tjeskobi spustimo na dno sebe.

Iako su na Strojarstvu naivno pristupili teškoj temi, to ne znači da Biblija ne sadrži mnoge pojedinosti o životu i radu drevnih ljud. Jedan je od ključnih momenata u Bibliji upravo taj da su Izraelci u svojim pohodima na Palestinu imali previše mekano brončano oružje, i da je njihovo osvajanje Obećane Zemlje jako kasnilo jer su bili inferiorni Filistejcima koji su već bili u željeznom dobu