Beč protjerao četvero ruskih diplomata
Četvero ruskih diplomata, od kojih je dvoje akreditirano pri UN-u u Beču, bit će protjerano iz Austrije, objavilo je u četvrtak ministarstvo vanjskih poslova. Oni su djelovali “na način koji nije usklađen s njihovim diplomatskim statusom”, kaže se u priopćenju. ”Navedene osobe pozvane su da napuste austrijski teritorij najkasnije do 8. veljače”, dodaje vlada, ne navodeći što im se konkretno stavlja na teret. Protjerivanje diplomata vrlo je rijetko u Austriji, neutralnoj zemlji koja je prije ruske invazije na Ukrajinu bila bliska Moskvi. Rusija ima više diplomata u Austriji. Stručnjaci smatraju da je od kraja hladnog rata Austrija mjesto česte međunarodne špijunaže. Beč je protjerao ruskog diplomata optuženog za špijunažu u kolovozu 2020., prvi puta u povijesti te zemlje. Još četvoro ih je protjerano u travnju 2022. godine.
Vladimir Putin je i prije jučerašnjeg središnje službene proslave 80 godina razbijanja opsade Staljingrada obljetnicu počeo koristiti za dalju homogenizaciju ruskog narod za rat u Ukrajini.
Rakete na Kramatorsk
Pred veteranima je na proslavi još u siječnju u Sankt Petersburgu istakao svoje mišljenje kako Rusija ima svako pravo proglašavati ukrajinsku vlast neonacističkom i protiv nje ratovati.
- Oni su štovatelji ukrajinskog nacionalista Stepana Bandere koji je pomagao nacističkom diktatoru Adolfu Hitleru u to vrijeme. I zato mi imamo svakog razloga nazivati sadašnje ukrajinske vlastodršce neonacistima. Neonacisti koji su se učvrstili i vode igru u Ukrajini moraju biti kažnjeni za zločine nad civilima, Važno je zabilježiti sve što oni sada rade, pogotovo civilima - rekao je tada. No zaboravljajući daje upravo dan ranije u Kramatorsku, koji je jedan od ključnih ciljeva ruske vojske Donbasu, raketa još jednom pala na stambenu zgradu ubivši najmanje troje civila.
Ništa se manje nije očekivalo niti u njegovom rijetkom javnom obraćanju Rusima zakazanom za nakon svečanog koncerta u čast obljetnice bitke koja je okrenula tijek Drugog svjetskog rata. Rijetki zapadni dopisnici iz Rusije javljaju kako je Volgograd još jednom ponio ime Staljingrada, za kratko vrijeme, dok traje proslava. Međutim, do ljeta bi se trebao dogoditi i referendum među građanima s pitanjem žele li da se nekadašnjem Caricinu, današnjem Volgogradu, a onomad Staljingradu vrati ime koje je ponio po ratnom sovjetskom diktatoru koji je sam pobio ljudi koliko je izginulo u ratu. Iako je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja to rezolutno zanijekao. Dapače, u čast pobjede nad nacistima postavljena je i Staljinova bista. S njime i one maršala Georgija Žukova te generala Aleksandra Vasilevskog, ključnih zapovjednika Crvene armije u ratu protiv nacista. Već ovo samo po sebi neobično je, jer Putin sam po sebi nije na glasu kao sljedbenik ili štovatelj komunističkog režima iako je i sam radio za KGB. Upravo suprotno, baš za njegove vladavine pronađeni su i dostojno pokopani, rehabilitirani svake presude članovi carske obitelji Romanov ubijeni od komunista nakon Listopadske revolucije. No, nova ratna vremena traže i da se Staljinu zaboravi dio zločina prema vlastitom narodu da bi se istaklo kako su Rusi imali ratnog vođu koji je pobijedio Hitlerove naciste.
Kremlj se dobro pripremio za ovu proslavu planiravši Putinu susrete pred kamerama i s veteranskim i sa skupinama mladih. Ništa neobično jer zadnji je govor u javnosti na otvorenom ruski predsjednik imao u rujnu na Crvenom trgu u Moskvi kada se proslavljala aneksija, odnosno pripajanje četiri ukrajinske oblasti Rusiji. Od tada Rusi na bojištu uglavnom bilježe samo neuspjehe, a pritisak zbog neostvarivanja ciljeva te velikih gubitaka raste, a unatoč inicijativi zadnjih tjedana glavne su vijesti vezane uz isporuku zapadnih borbenih tenkova s kojima se Ukrajinci nadaju još jednom preokrenuti situaciju na bojištu.
’Sandu spremna na sve’
Proslava pobjede pod Staljingradom u Rusiji je ravna kakvom vjerskom prazniku. No, nije vjerojatno da će narod osuditi Putina zbog korištenja velikog datuma za pokušaj mobilizacije Rusa za rat u Ukrajini. Malo prije proslave u Volgogradu, na televiziji se pojavio najbliži Putinov suradnik Sergej Lavrov. On je u velikom televizijskom intervjuu voditelju Sergeju Kiseljevu rekao da nakon Ukrajine slijedi još jedan proturuski projekt, a to je Moldavija.
- Uspjeli su relativno specifičnim metodama koje su daleko od demokratskih postaviti na čelo države predsjednicu koja želi pristupiti NATO-u. Ta Maia Sandu spremna je na sve - rekao je Lavrov ističući u tom dugom izlaganju kako je savez Kine i Rusije daleko iznad vojnoga.