Roditelji sretni, djeca su na sigurnom i imaju topli obrok
Školska je godina pri kraju, projekt cjelodnevne nastave koji se počeo provodi po nekim školama diljem Hrvatske pokazuje rezultate. Ispunjavaju se i obveze koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja preuzelo prema osnovnim školama koje su ušle u projekt s obzirom na to da su potpisani ugovori sa školama za financiranje dogradnje i uređenja prostorija koje su školama potrebne za rad u okolnostima koje cjelodnevna nastava donosi.
Potpisani ugovori
Ovih je dana tako potpisan i ugovor u OŠ Draganić u Karlovačkoj županiji, jednoj od nekoliko škola u kojima su roditelji bili skeptični prema pilot-projektu države. OŠ Draganić bila je domaćin potpisivanja ugovora za provedbu radova na rekonstrukciji i uređenju triju od četiri škole u Karlovačkoj županiji koje sudjeluju u projektu cjelodnevne škole; škole u Draganiću, Krnjaku i Josipdolu, dok će se za školu u Rakovici morati ponavljati postupak javne nabave. U OŠ Katarine Zrinski iz Krnjaka ulaže se 58.319 eura, u OŠ Draganić 106.419 eura, a u OŠ Josipdol 209.360 eura s PDV-om i radovi uskoro počinju.
Izvodit će ih tvrtka Kolos iz Duge Rese, a direktorica Vlatka Lorković Ivšić kazala je da će trajati tri mjeseca. Ujedno je napomenula da za tu tvrtku rade isključivo radnici iz Karlovačke županije. Po podacima nadležnog ministarstva, radovi uskoro počinju i u drugim županijama.
U projekt su uključene 62 matične škole te 100 područnih škola. Eksperimentalni program pohađa 11.937 učenika podijeljenih u 922 razredna odjela. U nastavni proces uključeno je 1520 učiteljica i 503 učitelja (ukupno 2023 učiteljice i učitelja), 174 stručna suradnika, od kojih je najviše pedagoga, knjižničara i psihologa, 705 administrativno-tehničkog i pomoćnog osoblja. Sredstva za projekt osigurala je Vlada krajem 2021. godine sa Svjetskom bankom za projekt “Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju”. U okviru projekta osigurano je 25 milijuna eura od čega je 18,3 milijuna predviđeno za infrastrukturne radove i opremanje škola koje provode eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Do danas je ugovoreno gotovo 5 milijuna eura za radove i opremanje 28 škola uključenih u eksperimentalni program, i to iz sljedećih županija i gradova: Bjelovarsko-bilogorska, Grad Krapina, Grad Kutina, Grad Osijek, Karlovačka županija, Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka županija. Očekuje se da će se planirana infrastrukturna ulaganja za
U projekt su uključene 62 matične škole i 100 područnih škola
sve 62 škole realizirati i izvesti do rujna 2024. godine – navode iz Ministarstva.
Ulaganje u uređenje i opremu
Dodaju da će škole najviše ulagati u uređenje i opremanje prostora škole za cjelodnevni boravak učenika u školi, opremanje učionica, kabineta i praktikuma, povećanje kapaciteta postojeće školske kuhinje i njezino opremanje, adaptirat će i opremiti školska igrališta i školske sportske dvorane, dodatno opremiti prostor za više namjena koji se polivalentno koristi za boravak i odmor učenika, za manifestacije, nastavne i izvannastavne aktivnosti. Planiraju povećati kapacitete postojećih blagovaonica i opremiti ih, dodatno poboljšati klimatizacijske uvjete u školi, urediti postojeće sanitarne čvorove i nabavljati školska vozila.
“U sklopu projektnih aktivnosti Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, uz Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, do sada posjetilo 27 matičnih i 18 područnih škola. Organizirane su odvojene fokus-grupe za učitelje i roditelje na kojima se razgovaralo o dosadašnjoj implementaciji eksperimentalnog programa. Do sada su zabilježena mišljenja 283 učitelja i 248 roditelja, a do kraja školske godine 2023./2024. planira se posjetiti sve škole u eksperimentalnom programu. Preliminarni rezultati fokus-grupa pokazali su zadovoljstvo roditelja eksperimentalnim programom ističući prednosti dužeg boravka djece u školi u sigurnom okruženju, s osiguranim toplim obrokom i organiziranim aktivnostima”, navode iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Predsjedništvo Hrvatskih suverenista (HS) donijelo je jučer odluku kako zastupnici te stranke neće podržati parlamentarnu većinu koju bi okupio HDZ.
- Ne možemo podržati većinu s HDZ-om jer bismo time izdali birače – izjavio je nakon sjednice predsjednik HS-a Marijan Pavliček, pojašnjavajući kako je njegova stranka kroz protekle četiri godine kritizirala vladajuće, tražeći vojsku na granicama, vraćanje kvote za strane radnike, provođenje konkretnih demografskih mjera, ali je sve bilo odbijeno.
Vučemilović suzdržana
- Vladajući ništa nisu ispunili i sad bi bilo suludo ići s njima u bilo kakve kombinacije. Naš stav je jasan – podcrtao je Pavliček. Izvijestio je pritom kako baš nitko u Predsjedništvu stranke nije bio protiv ovakve odluke, dok se o drugim potencijalnim kombinacijama, pa ni onoj o slaganju privremene većine koju bi činile svjetonazorski raznolike stranke oporbe, nije razgovaralo.
Pavličeka smo naknadno upitali je li oko ove odluke bilo suzdržanih članova Predsjedništva HS-a, no to nam nije htio otkriti, poručujući kako je dogovoreno da se precizniji podaci o glasanju ne iznose u javnost. Vesna Vučemilović, koja je uz Pavličeka osvojila zastupnički mandat u Hrvatskom saboru, potvrdila nam je, međutim, kako je osobno ostala suzdržana oko ove odluke.
Za Vučemilović se proteklih dana nagađalo kako bi bila sklona ući u većinu s HDZ-om i Domovinskim pokretom jer su u tom smjeru išle i njezine javne poruke, iako nikada nije otvoreno potvrdila da joj je to namjera. Jučer nam je, pak, nakon sjednice Predsjedništva, dala izjavu iz koje se može iščitati kako će se držati ove odluke stranke.
- Zastupnici manjina su se izjasnili, tako da cijela priča o naša dva glasa koja su presudna više ne stoji. O većini će odlučiti pregovori s DPom - kazala nam je Vučemilović, čime je praktički ponovila ono što je na konferenciji za medije rekao i Pavliček, poručujući kako “HDZ očito može sastaviti većinu s manjinama i DP-om” te kako je “dalje na njima”.
Pregovore s HDZ-om DP nastavlja sutra u večernjim satima, a nešto ranije DP-ovi pregovarači nalaze se i sa SDP-om stranom
Pritom je pripomenuo i kako opcija novih izbora nije isključena te kako Suverenisti nemaju problem s tim.
Ova odluka Pavličekove stranke tako je u potpunosti na DP-ov teren prebacila odgovornost za formiranje nove parlamentarne većine i vlade, jer postaje sve jasnije kako će HDZ teško, ako ikako, pronaći ruke do minimalne većine od 76 zastupnika ostane li DP pri stavu da nikakva kombinacija sa SDSS-om ne dolazi u obzir.
Ostane li stranka Ivana Penave i dalje pri tako tvrdom stavu, jedina mogućnost za formiranje većine bila bi da zastupnici ostalih nacionalnih manjina promijene mišljenje i odreknu se troje zastupnika srpske manjine, pri čemu je pitanje i što bi na to rekli iz HSLS-a i HNS-a, iz kojih su ovih dana dolazile poruke kako podrška “najdesnijoj vladi ikad” ne dolazi u obzir.
Uz razbijanje redova manjinskih zastupnika, koji se otpočetka drže zajedno i tvrde kako se to neće promijeniti, moguće rješenje za HDZ bio bi i raskol u redovima zastupnika DP-a, čime se kuloari ovih dana naveliko zabavljaju pa se prebrojavaju zastupnici koji bi u tom slučaju stali uz Ivana Penavu ili uz Marija Radića. Tu se svaki dan spominju nove brojke pristaša jednog ili drugog čelnika DP-a, raspredaju se svakakve priče, no svih 13 DP-ovih zastupnika i dalje je zajedno. Dapače, DP-ovi pregovarači koji bi po ovim teorijama trebali biti u teškoj međusobnoj zavadi ne propuštaju priliku slikati se zajedno i slati poruke kako su “čvrsti kao stijena”.
To, dakako, ne mora značiti da će tako ostati i dalje, no stvari zasad tako stoje.
Pregovore s HDZ-om DP bi trebao nastaviti sutra u večernjim satima, nakon čega će biti jasnije je li im i s kakvom novom ponudom došao Andrej Plenković.
Nešto ranije DP-ovi pregovarači trebali bi se naći i sa SDP-ovom stranom, a na tom bi se sastanku trebalo iskristalizirati kako dvije stranke dišu oko prijedloga Mosta da se oformi alternativna saborska većina s ograničenim rokom trajanja, koja bi donijela nekoliko zakona i povukla nekoliko poteza koje smatraju ključnima za Hrvatsku, a zatim se raspustila.
Penava mnogima nije opcija
Predsjednikom Sabora po Mostovu bi prijedlogu bio imenovan upravo Ivan Penava, no veliko je pitanje koliko je takvo što uopće moguće. Čak i uz pretpostavku da ideju podrži kompletan DP, nedostajalo bi ruku koje bi se onda opet morale tražiti među manjinskim zastupnicima ili onima iz stranke Možemo!, a niti DP želi s njima, niti oni žele s DP-om. Da ni u SDP-u nisu previše zadovoljni idejom da se Sabor konstituira izborom Penave za njegova predsjednika jasno je, pak, iz izjava nekih njihovih istaknutih članova koji postavljaju pitanje zašto bi tako važnu funkciju dobila stranka s manje osvojenih mandata od njihove.