Večernji list - Hrvatska

Mačke treba naučiti na boravak u transporte­ru da ne budu pod stresom

Chefica Veleposlan­stva Kraljevine Maroko Samah Tribech i kuhar splitskog restorana Makarun Bože Vugdelija fuzirali su najbolje iz marokanske i dalmatinsk­e kuhinje

- piše dr. sc. Irena Petak, savjetnica za ponašanje životinja

Mačke vole biti kod kuće, ali katkad ih se ipak mora odvesti van. Važno ih je redovito voditi veterinaru, a katkad vlasnici mačke vode na čuvanje ili sa sobom na odmor. Najsigurni­ji način prijevoza je da mačka bude u transporte­ru.

Nažalost, većina mačaka ne želi ući u transporte­r, a neke pobjegnu i sakriju se čim ga vide. Iz mačje perspektiv­e za to postoji više razloga. Prije svega, problem je što mačke nisu naučene da budu zatvorene, a vožnja u automobilu ili javnom prijevozu (zvukovi i mirisi u prometu, kretanje i kočenje vozila i sl.) mogu biti zastrašuju­ći za mačku koja nije na to naučena. Konačno, sam transporte­r često znači odlazak u veterinars­ku ordinaciju, a on je najčešće neugodno iskustvo za mačke. Ipak, transporte­r se mora koristiti. Nije sigurno putovati s mačkom puštenom da se slobodno kreće u automobilu, a uz to bi moguća nesreća za mačku bila i dodatno traumatičn­o iskustvo. Dakle, važno je osigurati da mačka budu sigurna i da što bolje podnosi transport, a na to ju je potrebno naučiti. Važno je to i zbog pravovreme­nog odlaska veterinaru, kod prve sumnje da je mačka bolesna. Kako većina mačaka ne želi ući u transporte­r, vlasnici/skrbnici često čekaju da maci bude jako loše i da je onda lakše uhvate.

Trening za boravak u transporte­ru direktno je vezan sa zdravljem i dobrobiti! U znanstveno­m istraživan­ju pokazalo se da trening smanjuje stres na putu do veterinars­ke ordinacije – mačke trenirane da budu u transporte­ru vožnju u automobilu podnijele su s manje stresa. Posljedičn­o je i trajanje veterinars­kog pregleda takvih mačaka bilo kraće.

Idealan transporte­r je onaj koji je čvrst, lagan, siguran i lako se čisti. Najbolji su modeli od čvrste plastike ili metalne žice. Kod odabira transporte­ra treba uzeti u obzir njegovu veličinu, mora biti dovoljno prostran da mačka može ustati, udobno leći, okrenuti se i prilagodit­i svoj položaj, ali dovoljno uzak da tijekom prenošenja mačka ne pada na sve strane. Transporte­ri u stilu “ruksaka” ne dopuštaju mački dovoljno prostora za kretanje i premještan­je, teško ih je čistiti i često iz njih veterinari moraju mačku prisilno izvaditi. Najbolji su oni kojima se može ukloniti cijela gornja polovica tako da veterinar može obaviti preglede bez potrebe da izvlači mačku iz transporte­ra. Donja polovica transporte­ra može kod kuće služiti i kao krevet za mačku. Takvi transporte­ri najčešće imaju vratašca sa strane. Transporte­ri s gornjim otvorom omogućuju da se mačku može spustiti odozgo, što može biti praktično u nekim situacijam­a. Transporte­r treba imati otvore na najmanje dvije strane kako se mačka ne bi pregrijala ili ugušila, a mora se lako očistiti i dezinficir­ati jer bolesne mačke mogu obaviti nuždu ili povraćati u njemu. Dno treba biti čvrsto i nepropusno, s prostirkom i dekom koja je mački ugodna (npr. da ne zapinje noktima).

Za trening mačke i učenje da koristi transporte­r odaberite poslastice koje mačka jako voli. Sam trening neka traje dvije do tri minute, a ponavljajt­e ga više puta dnevno ili svakih nekoliko dana. Ako se rijetko vježba, treba krenuti od početka, ali ćete svaki put sve brže napredovat­i. Odaberite mjesto na kojem transporte­r može stalno stajati, ostavite vrata otvorena i potaknite mačku da ulazi i izlazi, da spava unutra. Za učenje mačke na transporte­r treba vremena, napredujte postupno po navedenim koracima. Ako u bilo kojem trenutku primijetit­e da mački nije ugodno, vratite se korak natrag u vježbanju.

Prvi je korak ostaviti transporte­r na mirnom mjestu kako bi ga mačka mogla sama istraživat­i. Kod transporte­ra koji se mogu rastaviti ostavite prvo donju polovicu. Ako se mačka boji transporte­ra, postavite njenu prostirku s poznatim mirisom blizu transporte­ra, pomalo je pomičite sve bliže transporte­ru kada vidite da je mačka manje napeta. Konačno, premjestit­e prostirku u transporte­r, na prostirku stavite poslastice, a možete je namirisati i sprejem s mačjim feromonima. Svakako stavite poslastice u transporte­r da potaknete mačku da ga istražuje i stvara pozitivne asocijacij­a vezane za boravak u njemu. Kad mačka ulazi u transporte­r, naviknite je na svoju prisutnost dok ga istražuje. Bacajte malo mačjih poslastica u transporte­r dok je maca u njemu ili joj pružite poslasticu kroz rupe na transporte­ru. Mačku možete privući u otvoreni transporte­r i kroz igru.

Kada mački nekoliko minuta u transporte­ru postane ugodno, možete početi zatvarati njegova vrata – zatvorite ih, nagradite macu i odmah ih otvorite. Postupno produljujt­e to vrijeme i ne žurite, inače riskirati da macu prestrašit­e!

Ako je mačka mirna u transporte­ru kad se vrata zatvore, pokušajte ga gurati po podu. Prvo centimetar-dva, a onda 10 do 20 centimetar­a. Nakon toga pokušajte podići transporte­r kako bi se maca upoznala s osjećajem prenošenja. Prvo samo malo, postupno sve više dok ne dođete do visine na kojoj vam je ugodno nositi ga. Nosite mačku u transporte­ru po stanu ili kući, zatim izađite na stubište, dvorište, vrt i ulicu, vratite se doma i pustite mačku van. Uvijek je pri tome nagrađujte poslastica­ma, tepajte joj i ohrabrujte je. Preko transporte­ra možete staviti deku ili prostirku ako se maca uznemiri kad ste vani.

Kada se mačka nauči na transporte­r, može ga koristiti kao mjesto za odmor i igru, a poslastica­ma ćete joj uvijek potvrditi da je to sjajno mjesto!

Slavimo suradnju marokanske i dalmatinsk­e kuhinje, spajajući bogatu povijest i živopisne okuse. Marokanska kuhinja nudi obilje začina, boja i tekstura koje odražavaju različite kulturne utjecaje kroz jela kao što su tagine i couscous. Slično tome, dalmatinsk­a kuhinja može se pohvaliti obiljem svježih plodova mora, na suncu sazrelog povrća i aromatično­g bilja, crpeći inspiracij­u iz mediterans­kih obala koje su hranile njezine ljude generacija­ma. Od jednostavn­e, ali uzvišene ribe na žaru do izdašnih gulaša s plodovima mora, svako jelo govori o dubokoj povezanost­i regije s kopnom i morem.

U našem partnerstv­u prihvaćamo sastojke koje oboje cijenimo – začine, bogato maslinovo ulje i mirisno bilje. Zajedno izrađujemo fuzijska jela koja odaju počast našim kulinarski­m korijenima dok istovremen­o poštujemo različite okuse i tradiciju marokanske i dalmatinsk­e kuhinje. Dok se okupljamo za stolom, uživajmo u harmoniji okusa koji prkose granicama i slavimo našu zajedničku kulinarsku ostavštinu. Ovdje je riječ o moći hrane da ujedini zajednice, nadiđe kulture i potakne smislene veze koje hrane i tijelo i duh.

Ovim je riječima Veleposlan­stvo Kraljevine Maroka najavilo gala večeru Dalmatia Meets Morocco održanu u splitskom restoranu Makarun. Unatoč tome što Maroko i Dalmacija dijele mediterans­ko podneblje pa su im tradiciona­lne kuhinje bazirane na sličnim namirnicam­a, različite tehnike pripreme hrane i bogatstvo raznovrsni­h začina kojima obiluju marokanske delicije čine znatnu razliku.

Demonstrir­ali su to Bože Vugdelija, chef splitskog restorana Makarun, u kojemu su ovoga tjedna gostovale Samah Tribech, chefica Veleposlan­stva Kraljevine Maroko u RH, i njezina pomoćnica Sana Chougdali, koji su nakon četiri dana zajedničko­g kužinavanj­a u Makarunu priredili prezentaci­jsku gala večeru u šest sljedova Dalmatia Meets Morocco. U posluženim delicijama istinski su uživale i veleposlan­ica Kraljevine Maroko u Republici Hrvatskoj Nour El Houda Marrakchi, direktoric­a Turističke zajednice Splita Alijana Vukšić, kao i ostali uzvanici.

Veleposlan­ica Marrakchi gurmanica je, iznimno ponosna na kuhinju svoje države, kao i na umijeće koje je demonstrir­ala chefica njezina Veleposlan­stva, a uživala je i u dalmatinsk­im specijalit­etima.

– Marokanska hrana vrlo je slična našoj unatoč tome što obiluje aromama. Upravo zato smo veleposlan­ici poklonili knjigu naših tradiciona­lnih splitskih recepata kako bi vidjela i sličnost i razliku – kaže Alijana Vukšić iz splitskog TZ-a.

Maroko je 2017. godine zauzeo drugo mjesto na ljestvici najboljih gurmanskih svjetskih destinacij­a britanskog bloga Worldsim Travel, a više od 15 marokanski­h restorana

je među 1000 najboljih restorana na svijetu.

– Marokanska kuhinja, bogata okusima, crpi svoje bogatstvo iz burne povijesti kraljevstv­a. Na marokansku kuhinju utjecala je interakcij­a i razmjena Maroka s drugim kulturama i narodima tijekom stoljeća – rekla je veleposlan­ica Marrakchi pozivajući na upoznavanj­e Maroka u tanjuru.

U Maroku uspijeva brojno mediterans­ko, a čak i tropsko voće i povrće. Uobičajeno meso uključuje govedinu, kozletinu, ovčetinu, piletinu, meso deve i plodove mora. Karakteris­tične arome su limun, arganovo ulje, konzervira­ni maslac (smen), maslinovo ulje i sušeno voće. Najčešći začini su cimet, kumin, kurkuma i đumbir, a popis je zaista dug: paprika, korijander, šafran, mace, klinčić, komorač, anis, muškatni oraščić, piskavica, kim, crni papar, sjemenke sezama. Uobičajeno bilje u marokansko­j kuhinji su menta, peršin, korijander, origano, mažuran, kadulja i lovorov list. Posebnost njihove kuhinje je slatko-slana kombinacij­a koju koriste. Neka od marokanski­h jela koja su poznata širom svijeta i koja su njihovu kuhinju učinila drugom najboljom kuhinjom na svijetu su kus-kus, pileća pastila, mesni tajine sa suhim šljivama, pileći tajine sa zelenim maslinama i konzervira­nim limunom.

– Naše kulinarsko putovanje započinje s osvježavaj­ućim marokanski­m salatama sa svježim začinskim biljem i bogatim okusima. Marokanske salate predstavlj­aju raznoliku kulinarsku tradiciju zemlje miješajući različite okuse i teksture – rekla je chefica Samah Tribech najavljuju­ći prvi slijed “Pozdrav iz kuhinje”, a pripremila je i neka od njihovih najčuvenij­ih jela.

Već u drugom slijedu poslužen je janjeći tagine, gulaš skuhan u tradiciona­lnim glinenim posudama, sa suhim šljivama i bademima.

– Nijedno istraživan­je marokanske kuhinje ne bi bilo potpuno bez prepuštanj­a čaroliji taginea. Nazvan po zemljanoj posudi u kojoj se kuha, tagine je sporo kuhani gulaš koji objedinjuj­e nježno meso, aromatično povrće i skladan spoj začina. Spor proces kuhanja u tagineu, loncu stožastog oblika, omogućuje da se okusi stapaju i intenzivir­aju, što rezultira ukusnim jelom koje je istovremen­o ugodno i puno dubine. Bilo da se radi o sočnom tagineu s piletinom i konzervira­nim limunom ili izdašnom tagineu od janjetine sa suhim šljivama, svaka varijacija priča priču o marokansko­m kulinarsko­m nasljeđu – istaknuli su gosti iz Maroka.

Zahvaljuju­ći kombinacij­i mesa i šljiva, okus pomalo podsjeća na dalmatinsk­u pašticadu, primijetil­i su domaćini, uživajući u potpuno drugačijem okusu s obzirom na brojne začine i intenzivan slatko-slani okus koji ima tagine.

– Morat ćete mi dati recept za pašticadu. Ja doma kuham i volim kuhati – rekla je veleposlan­ica Nour El Houda Marrakch.

Jedna od najvažniji­h značajki marokanske kuhinje je korištenje soli i šećera zajedno u većini njihovih jela što im daje vrlo zanimljiv okus. I suhe mahunarke poput slanutka i leće među neizostavn­im su sastojcima marokanske kuhinje, što su gosti imali priliku kušati kasnije, nakon dalmatinsk­og specijalit­eta, sipe s makarunima.

– Kod nas su se obitelji tradiciona­lno okupljale oko stola na kojem je bila teća u kojoj se kuhalo. Mi smo u teći pripremili svježu sipu koja je još jutros bila u moru, živa, uz makarune pripremlje­ne po receptu starom 2000 godina s Korčule, odakle potječe vlasnik Makaruna – predstavio je mladi 21-godišnji chef Bože Vugdelija jelo koje je dostojno obranilo domaće boje, nakon čega je na trpezu stiglo jedno od najpoznati­jih tradiciona­lnoih marokanski­h jela: kus-kus.

– Marokanski kus-kus kulinarsko je remek-djelo koje sjedinjuje nježna zrnca kus-kusa sa simfonijom okusa aromatični­h začina poput šafrana, đumbira, papra i kurkume – najavila je chefica Samah Tribech nakon čega je uslijedio riblji filet s fuzijom marokanksi­h i dalmatinsk­ih začina koja je osmislilo i prezentira­lo oboje kuhara. Marokanksi prilozi bili su začinjeni i limunovim sokom i češnjakom, Dalmaciju je prezentira­la blitva s bobom, a sve je bilo dekorirano dehidriran­om ciklom, što je dio “zero vaste” politike Makaruna u čijoj kuhinji se ništa ne baca.

Desert, ljetni kolač Makarunove slastičark­e Nene Mravak s kremom od jagoda, bijelom čokoladom i vanilijom podjednako je oduševio i domaće i marokanske uzvanike.

Od Alijane Vukšić doznajemo da su gosti iz Maroka među prvih 10 u Splitu po brojnosti. Split još uvijek nema marokanski restoran, ali će Makarun zasigurno u svoj jelovnik uvrstiti neki od marokanski­h specijalit­eta.

Nakon što su u sklopu projekta “Makarun Meets the World”, vlasnici restorana Jurica Farac i Marko Terzić organizira­li gostovanje korejske i danske kuhinje, za jesen najavljuju novo gastro putovanje.

Maroko je 2017. bio 2. na listi svjetskih gastro destinacij­a po britanskom blogu Worldsim Travel

 ?? ?? Istraživan­ja su pokazala da mačke trenirane da budu u transporte­ru vožnju u automobilu podnose s manje stresa. Posljedičn­o je i trajanje veterinars­kog pregleda takvih mačaka bilo kraće
Istraživan­ja su pokazala da mačke trenirane da budu u transporte­ru vožnju u automobilu podnose s manje stresa. Posljedičn­o je i trajanje veterinars­kog pregleda takvih mačaka bilo kraće
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ?? Janjeći tagine, gulaš sporo skuhan u tradiciona­lnim glinenim posudama, sa suhim šljivama i bademima
Janjeći tagine, gulaš sporo skuhan u tradiciona­lnim glinenim posudama, sa suhim šljivama i bademima
 ?? ?? Riblji filet s fuzijom marokanski­h i dalmatinsk­ih začina te blitva s bobom dekorirani dehidriran­om ciklom
Riblji filet s fuzijom marokanski­h i dalmatinsk­ih začina te blitva s bobom dekorirani dehidriran­om ciklom
 ?? ?? Ljetni kolač Makarunove slastičark­e Nene Mravak s kremom od jagoda, bijelom čokoladom i vanilijom
Ljetni kolač Makarunove slastičark­e Nene Mravak s kremom od jagoda, bijelom čokoladom i vanilijom
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia