Oshilando oshitiyali muunene moAustralia sha patwa
Aantu ye vulithe poomiliona ntano mboka ye li aakalimo yomoshilando Melbourne, shoka shi li oshinene lando oshitiyali moAustralia otaya ka kala ye li kohi yepato uule wiiwike iyali – epangelo osho lya tseyitha komatango getiyali.
Omutse gwoshilando shoka Premier Daniel Andrews okwa ti epato moshilando moka otali ka tameka pokati kuusiku wEtitati (nena), “oshoka itatu vulu oku tsikila tatu iningithwa twafa twaaha li miihuna yombuto.
Konima sho moshilando mwa lopotwa aantu 191 ya monika ombuto muule woowili 24 Andrews okwa ti aantu taya monika oCovid-19 oyendji noonkondo nopwa pumbwa oku ningwa sha.
“Omuyalu nguka ogudji noonkondo notagu ka nyengana,” ta ti ngaaka. “Kape na ngoka a li a hala oku kala monkalo moka twii adha. Ondi shishi kutya epato ndika otali ka eta omauwinayi ogendji, nomolwaashoka otali ka kala eshongo enene.”
Oosikola otadhi ka pata, omanga ooretauranda nomahala galwe gokulila taga ka landitha owala kaalandi taya yi, ndele ita ya kala omutumba.
“Ka tuna nkene, shika oshi vulithe oku etha onkalo yi kale ngashi yi li peife, e ta tu kiiyadha tu na aantu omayovi ye na ombuto,” ta gwedha po.
Nonando epato lyothiluthilu olya kwata owala oshitopolwa shaMelbourne, oshitopolwa ashihe shaVictoria otashi ka kala sha tongolwa ko koshilongo ashihe, no itamu ka ethiwa mu ye nenge mu ze omuntu.
Opolisi nomatanga nguukwaita oga tameka nale oku tonatela oomahala guupitilo moshitopolwa taya longitha omathano taga tuka, nosho wo oondhila oku sa oshimpwiyu kutya kape nanande ogu mwe ta zi mo moshitopolwa.
Aanambelewa yuuhaku oshiwike sha za ko oya li ya pata Melbourne a ashihe moka mu na aakalimo 300,000, andola sigo opehulilo lyaJuli ashike ethimbo ndika paife olya lelepekwa, sha landula eigidho lyomEtiyali.
Sigo oompaka Australia okwa lopota iipotha 9,000 yoCovid-19 nomaso 106 ga etwa kombuto. Konyala kehe esiku moMelbourne ota mu lopotwa aantu aape yakwatwa kombuto, omanga iitukulwa iikwayo tayi tyapula sho ya zi mepato, sho epangelo lyeshi pondola oku komba mo omukithi ngoka.
–