SA okwa hala Africa a pewa onhele mokangudu keameno koUN
OMUPRESIDENTE waSouth Africa Cyril Ramaphosa mEtivali okwa pula opo Africa a kale a kalelwa po shawana mokakomisi keameno koiwana hangano, ye vali a mone omakwafo oku dilila moshikefa sha tulilwa po oku lwifa etandavelo lombuto yoCovid-19.
Ramaphosa oo e li umwe womovaleli hava kalele po Africa koUN efimbo nefimbo, okwa ninga eindilo eli pefimbo loshiongalele shoiwana hangano shoUnited Nations General Assembly, e shi ninga okupitila komalungula.
“Oilyo yokakomisi mongaha ita i ulike efano loshili lounyuni,” osho Ramaphosa a ti mokavideo.
Ohatu shi endulula natango kutya eindilo letu eli nali tali ke ko onga oshinima shomeendelelo, Africa okwa pumbwa oku kalelwa po pandodo yopaiwana.”
Ei oli odula onhivali South Africa eli oshilyo shokakomisi oko, eli ashike onga oshilyolongo shopakafimbo.
Fiyo opapa okakomisi keameno koUN oke na ashike oilyolongo itano tai kalelele yooBritain, China, France, Russia naUnited States.
Omupilima waIndia Narendra Modi naye okwa ninga eindilo lafaafana nalo laRamaphosa moshipopiwa shaye shomOmaandaxa.
“Ngeenge kape na oukalelipo wa yela, UN oku na oku twikila ta longo noudjuu shaashi kape na elineekelo muye, noku wetike e he na ouyuki,”
Modi osho a tile.
Ra map ho sao kw a pu layoooim ali way eli ka le kelwa yokukwafela oiwana yaAfrica, ta pula yo opo eefuto doishoshela keengunga tadi pewa Ovaafrica inadi futwa manga shaashi enenedu ola taalelwa koita yoku alulila eliko pondodo ili nawa omolwa eponokelo loCovid-19.
Os hi lon gosh aye osho shin aovanhuv ah a pu unene va kwatwa kombuto menenedu, nosha lopota ovanhu veli 660,000, ovo va kwatela mo omafyo eli 16,000. SA okwa talelwa koibofa yokulunga nokulitapula oimaliwa yomoshikefa shekondjifo loCovid-19.
“Otu na okufikama nokulwifa edengelo lodipeisho, oshinima eshi otashi eta omakanifo eemwenyo neenghono, notashi nyeke ovanhu oufemba wavo wokukala ve na omayakulo opaunamiti noku kala nomwenyo,” osho Ramaphosa oo a findana omahoololo odula yadja ko nokwa li a udaneka okulwifa okulunga litapula ta ti.
Okwa pula yoo oUN opo i lwife oukwamuhoko, no ku he li di di mi ki lao lu va lalo ship as ho mun hue le li.
“Onga oshilongo osho sha shivika nawa nawa omolwa okatongotongo koluvala loshipa oko kali taka dengele, South Africa ota yambididi eenghatu da kwata moiti doku lwifa okatongo tongo, kutya nee otaka ningwa kuhandimwe, kehangano, ovanambelewa ile kepangelo,” ta weda po.