Omalaka Oshiafrica taa xulu po:
Oshiingilisha otashi eta Ovaafrica va dine elaka lavo
VAMWE vomounona Ouafrica ovo va kula tava kondjifilwa oku popya Oshiingilisa, oca taalela onghalo yengawangwano noka ve shi naanaa kutya ovo oolyelye.
Ovakwanedimo laKhahliso Amahle Myataza ova dile koSouth Africa, molukanda laSoweto moJohannesburg, omo hamu popiwa omalaka ngaasho Sotho, Xhosa nOshizulu.
Okwa li ha popi te liyakula omalaka aeshe, she likolelela kutya ota popi nalye.
Ashike Khahliso okwa tameka ofikola younona pofikola oyo iyadi unene oilumbu, i li moshilando shopoushiinda.
“Okwa li handi nganyaunwa nokuyolwa molwaashi ihandi popi Oshiingilisha nawa, shaashi nda li ihandi tumbula oitya imwe ngaashi i na okutumbulwa,” osho a lombwela BBC.
Okwali yoo pe na ounona vamwe veli monghalo yafa yange ashike eshi nande ongaho inava pangafana oukumwe –shaashi kapali pena oo a hala kale kaume ile kahewa komunhu eshe shii Oshiingilisa.
“Opo ndi shiive Oshiingilisa onda tameka tete handi li yeleke nounona voulumbu, nonda tameka ndi na omaliudo kutya naame oshilumbu. Kandali handi dana nounona voulaule, ile ndi popyaapopye navo, osha li shidjuu neenghono.”
Moule womido 17 odo a kala ta popi Oshiingilisa, okwa dimbulula kutya elaka olo ola dula oku mu patululila omivelo dihapu odo da kala da pata moSouth Africa.
“Ngeenge twa i keenhele doku lila na meme wange, ndele ovanhu tava udu ta popi Oshixhosa, ohava dilaadila kutya itatu lande oikulya yondilo.
“Ashike ngeenge ova udu ame ile mumwamememati –unene ngee va udu mumwamememati ta popi, to mono ovanhu tava nhuka nena.” ‘Oshipidgin sha indikwa’ Ovakulunhu womunamido 22, Amaka, oo a pula adina laye opo li ha longifwa shaashi eshi oshififa ohoni.
Efimbo a li ta putuka moLagos, Oshiingilisa osho ashike elaka kwali a ufwa a popye.
Ovakulunhu vaye Ovaigbo ovali veli tula mo neenghono mokufya oshishi kutya okwa shiva Oshiingilisa, nove mu twala nokuli kofikola oko elaka eli hali dengele.
Okwali ha hanyenwa ngeenge ta popi Oshipidgin, elaka olo olo hali popiwa unene moNigeria.
“Efikulimwe ondali handi tale oTV ndele taku uya omunhu tapopi Oshipidgin… onda hepununa oshi sha popiwa, noshinima eshi osha etela nge, ovakulunhu vange ovali va handuka neenghono,” osho okakadona aka ka lombwela oBBC.
“Omaliudo ava okwali kutya: Oshiingilisa osho ashike elaka lopovanhu.”
Eshi oshali shikumwifa shaashi nonande Amaka kala ha popi Oshiigbo, ovakulunhu vaye ovali ashike ve wete shili nawa.
“Okwali handi kala ndi udite omaunhwa molwa omukalo oo handi popi Oshiingilisa.”
Ashike eshi a li e na omido 15, okwa shakena nainakulu oo a dala xe, ashike inava dula oku li uda.
“Poo opo nda ndimbulula kutya mboli ope na epuko –ope na ovanhu vamwe itandi ka dula oku kundafana navo, ile ndi pange navo oukaume molwaashi ondi shi ashike Oshiingilisa.”
‘Ondi mu laule ngoo hano shili?’
Khahliso ta ti ekwatafano olo e na nelaka eli a nyama kali li vali nawa shaashi paife oku shii nawa Oshiingilisa, noha popi noudjuu Oshixhosa nOshisotho.
Iha dulu oku popya elaka limwe ina tula mo oitya yOshiingilisa – oshinamaoshotahokololayemwene kutya ‘oukoloni wOshiingilisa’.
Khahliso oku udite kutya monghalo olo ye naAmaka veli hanga –oi li apeshe.
“Ounona vahapu vomomaumbo ovalaule omo hamu monika oyuuyemo yopokati oveli monghalo oyo yoku kanifa oukwatya wavo yoku tya: ‘ohandi popi ashikeOshiingilisa’.
“Paife ohandi li kondjifa opo ndi dimbwe Oshiingilisa. Ondi mu laule ngoo shili ngeenge ihandi popi elaka lameme? Oshi li ngoo mondjila ngeenge itandi dulu oku lombwela meme kutya: Omdi ku hole mOshixhosa ile mOshizulu, ile mOshitonga?”
Amaka paife okwa hala oku lundulula onghalo omo eli hanga. Okwa tameka oku ya kofikula eke li longele Oshiigbo, noku li honga omufyuululwakalo waye ta tale kouvideo nokupwilikinda omaimbilo.
“Elaka otali kupe onghalo yoku uda kutya ove ouli oshilyo shomoshiwana shomoshitukulwa shonhumba,” ta ti.
“Itali ku kwafa opo utale ounyuni monghalo ilili, notali ku kwafa opo uude ouumbo mokati kongudu yonhumba yovanhu, ongudu oyo inene iku dule, notashi kupe eeteelelo liwa kutya oshiwana shokomongula otashi kala shi na omufyuululwakalo.”
Omunyoli Omukenya Ngũgĩ wa Thiong’o okwa popya kombinga yondjala yekomba yelaka moAfrica –oshinima oshi ta ti oshidjemo shoku tumbaleka omaleka ovakwailongo, komesho omalaka ovadalelwamo.
Nonande moAfrica alishe ohamu popiwa omalaka a konda po2000, onghene ngoo ovanhu va hala ashike oku popya omalaka ovakolonyeki –unene tuu oilongo oyo ya kolonyekwa kOmwiingilisha nOmufransa.
‘Ounona ounamaano ovo aveke have popi oshiingilisa’
MoGhana, oshi shili monghalo yafaafana naNigeria naSouth Africa shaashi vakolonyekwa kuBritain, onghalo yoku ha fimaneka omalaka omadalelwamo oya faafana ashike, osho Ronald –omulongifikola kofikola yokoushai oo ina hala edina laye liyadi li popiwe.
“Ope na omadilaadilo a nyika oulai, vati ounona ovo hava popi nawa Oshiingilisa ovo ashike ovanamaano. Novadali ovo nghee va dalelwe va fikole ohava kala tava kondjifile ounona vavo Oshiingilisa.”
“Ondi shi ovanhu vamwe nghee va dalelwe va pite mo moGhana, nopeengaba umwe opo ngoo ina enda, ashike iha popi po elaka limwe lihe shi Oshiingilisa.”
Ta ti okuudite kutya ovanafikola vamwe otava ka pita nawa ngeenge omambo amwe okwa nyola eli momalaka omadalelwa mo –shoo vali otashi kwafele opo ounona vehe li konde mofikola ngaashi ha shi ningwa moGhana.
“Ngee owa pula okaana, otake ku nyamukula kutya ‘mestala enyamukulo ondili shi ashike ngili shi mOshiingilisa.’”