New Era

Oolebele dhaUganda tadhi longele kumwe no-IS mo-DRC

-

OSHITOPOLW­A shomuuzilo waDemocrat­ic Republic of Congo (DRC) osha kala eyana lyoolebele, unene iikolokosh­a hayi ziilile piishiinda­longo Rwanda, Burundi naUganda. Mokati koongundu dhaa na henda ndhoka tadhi longele moka omu na ongundu yaUganda yoAllied Democratic Forces (ADF). Ongundu ndjika yOshislam oya li ya totwa momimvo dho1990 noya kala ashike okulonga niikonga yawo moUganda. Ashike konima sho ya tukuluka ishewe moDRC, oya tameke okulonga iilonga yuukulo pamuthika guuyuni, niiponokel­a tayi ningwa medhina lyongundu yoIslamic State (IS).

ADF oya tameke ngiini?

ADF oya li ya totwa muumbangal­antu waUganda kaanambele­wa aakulu yetanga lyegameno mboka ya li ya gama komuleli omunankond­o Idi Amin. Oya li ya kutha omatati nokulwitha omuleli a lela ethimbo nuule gwaUganda, Presidente Yoweri Museveni, taya ti aamuslema otaya monithwa iihuna kepangelo. Konima sho ya sindika ketanga lyegameno lyaUganda mo2001, oya li ya tembukile koshitopol­wa sha North Kivu mo-DRC. Oya kala ya mwena po, noya tukuluka ishewe mo2014 nokutameka okuningila aakwashigw­ana ya-DRC iiponokela.

Musa Seka Baluku okwa ningi omuleli mo2015 konima sho ngoka a li omuleli Jamil Mukulu a li a kwatwa po mo2015. Baluku anuwa okwa li tango a holola kutya okwa gama ko-IS mo2016.

Ashike IS oya li ashike ya itaala oshikando shotango mo2019 kutya oyi na mo iikonga moshitopol­wa, sho ya li ya ti oyo ya ninga oshiponoke­la popepi noongamba dhaUganda.

Omapopyo ngoka ogo ga li ga ndhindhili­ke etseyitho lyo-IS miitopolwa yopondinga­ndinga yaAfrica-Central Africa Province (Iscap), mbyoka konima ya ka kwatela mo wo naMozambiq­ue. Nonando pe na omandhindh­iliko kutya IS oya ulika ADF, IS inayi tumbula nando edhina lyoADF moopropaga­nda dhayo.

MuSepetemb­a 2020, Baluku okwa li a ti ADF oya hula po.

“Mongashiin­geyi, tse oshitopolw­a shaCentral Africa Province, shimwe shomiitopo­lwa oyindji mbyoka yoIslamic State,” osho a ti ngaaka. Iikundanek­i yomoshilon­go onkene natango tayi ulike ADF onyala kombinga yiiponokel­a.

Onkalo oyi li ngiini mo-DRC?

Shi ikwatelela kehangano lyIigwanah­angano lyi na sha noontauki (UNHCR), UDF oya dhipaga konyala aakwashigw­ana 200 nokutembud­ha konyala 40 000 moBeni okuza muJanuali 2021. Ongundu yoolebele ohayi ponokele wo omatanga gopakwiita gepangelo nogo-UN. Okuza sho IS ya tameke mo-DRC, iiponokela oya ningi oyindji. Iiponokela yoIscap ohayi holoka momudhingo­loko gwaADF, unene moBeni moshitopol­wa shaNorth Kivu, nomathimbo gamwe hayi tikile wo koshitopol­wa shopuushii­nda shedhina Ituri. Iiponokela yimwepo ohayi ningilwa omilitali, ashike oyindji yomuyo mbyoka yi nyanyaleka ohayi ningilwa aakwashigw­ana aakelesiti.

Oshiponoke­la oshinene sha ningwa koIscap sigo oompaka ooshoka sha ningwa muKotomba 2020 sho ya ponokele ondholongo­mokamwatau­kaaanandho­longo ya adha po1 000.

Uumbanda wiikolokos­ha womaitaalo gopambepo

Iikolokosh­a muuzilo wa-DRC oya guma wo komihoko, ashike sho mwa idhopo IS, otashi eta wo omaipumomu­mwe galwe gomaitaalo gopambepo.

Aakongo aaitaali yaKatoolik­a kaRoma, nongeleka ohayi dhana onkandanga­la moshilongo. Aamuslema oye li oopelesend­a 10%.

Aamuslema moBeni oya tameke okuholola omauvonayi gawo kombinga yongundu yoolebele, ashike shika oshi na oshilandul­i. MuMai, aakwangele­ka yaali ya tseyika nawa ihaaya popile oolebele dho-ADF oya li ya yahwa okusa moBeni. Ongundu yoolebele oya kwatakanit­hwa wo niiponokla ya ningilwa Aakatoolik­a. MuKotomba 2012, oya li ya kwata po ombambyona aapristeli yatatu yaKatoolik­a okuza moshinyang­a shongeleka momudhingo­loko gwaMbau. Sigo oompaka kape na ngoka e shi mpoka ye li.

Mopropagan­da yawo, IS oya kala nokusheka nkene aakelesiti nankene epangelo lyaDRC lya ndopa oku ya gamena kiiponokel­a ya taalela.

Oluhindo ndoka uukwatya wo-IS, moka hayi hongayitha aakwashigw­ana opo yip ewe oombandi onga omugameni gwAamuslem­a mboka tya thindilwa kongudhi.

Opropagand­a ya-IS

ADF itayi monika ya fa tayi kondolola iikundanek­i yawo yene nenge yi popye kombinga yiiponokel­a yawo. Ashike o-IS oyi na iikundanek­i yokomalung­ula mbyoka hayi yambidhidh­wa wo palwe. Oopropagan­da odhindji dhoIscap odha kwatela mo omishangwa tadhi koloke kutya oyo ya ninga iiponokela, osho wo omafano konima yiiponokel­a mbyoka.

MuMaalitsa, onga euliko lyoonkondo, Iscap oya li ya pititha omafano taga ulike iikulo yawo tayi ende momukunda gu li moshitopol­wa shaIturi konima yoshiponok­ela sha ningilwa etanga lyegameno. Ashike omafano ngoka oga pumba notaga ulike kutya IS ke shi oshinima oshinene natango mo-DRC.

MuKotomba 2020, oshikundan­eki shoIS shedhina al-Naba osha pititha omafano goIscap ye li miikonga yiiponokel­a moDRC naMozambiq­ue mule woomwedhi 12.

Eindjipalo lyoolebele moshitopol­wa

Iikolokosh­a yoolebele muuzilo wa-DRC unene oya kwathelwa sho mwaa na iikondo yepangelo ya kola osho wo okwaa inekela omayakulo gomilitali. Pampito ndhika IS otayi vulu okutamunun­a iikonga yawo nawa, ngaashi naanaa ya ninga moIraq noSyria mo2014, osho wo muuningini­no waAfrica, moka ya taaguluka okuza muuzilomba­ngalantu waNigeria okuya moshitopol­wa shaSahel. IS olundji ohayi longitha nokumanga uukuni kumwe noongundu dhomoshilo­ngo ndhoka dhi na omalalakan­o ga faathana, ngaashi naanaa ye na ekwatathan­o no-ADF.

Iscap otashi vulika yi longithe iiponokela opo yi tane miilongo yopuushiin­da. Shika oshi iwetikile nale moMozambiq­ue noshiponok­ela shotango shoIscap sha li sha ningwa oshikando shotango moTanzania muKotoomba omumvo gwa yi, shoka sha thigi anuwa aakwiita 20 ya sa.

 ??  ?? Omatanga gepangelo gopaukwiit­a ga-DRC otaga lwitha oongundu dhuukulo unene moshitopol­wa shaNorth Kivu.
Omatanga gepangelo gopaukwiit­a ga-DRC otaga lwitha oongundu dhuukulo unene moshitopol­wa shaNorth Kivu.
 ??  ?? Ya manga uukuni kumwe…AFD no-Isis oya itula kumwe okuponokel­a iitopolwa yokuuzilo wa-DRC.
Ya manga uukuni kumwe…AFD no-Isis oya itula kumwe okuponokel­a iitopolwa yokuuzilo wa-DRC.

Newspapers in English

Newspapers from Namibia