U.N. a yemba eehombo dounona moZimbabwe
OUnited Nations oya yemba oshinima sheehombo dounona moZimbabwe, sha landula efyo lokaana kokakadona komido 14 oko ka fila monhele yongeleka.
Oshinima eshi osha nyanuna ongeleka yoapostolic moshilongo omo oyo tai hombolifa ounona, yoo vali otai popile eehombo dovakainhu vedulife puumwe.
Mokukala epangelo inali kala leli tula mo moshinima eshi sheehombo dounona vanini.
Zimbabwe oku na eeveta mbali dohombo, okateto kohombo, noveta yohombo yopamifyuululwakalo. Meeveta odo mbali, kape na imwe oyo ya indika ohombo younona, ashike oveta yopamifyuululwakalo oya pitika ohombo yombada –hano omulumenhu ta hombola ovakainhu ve dulife puumwe.
Onhotwaveta oyo tai li kundwa mopaliamente oya hala oku keelela eehombo dounona veli koshi yomido 18, noku pangula keshe ou taka monika ondjo moshinima osho. Ombelewa yoiwanahangano moZimbabwe oya ti oya udifwa nai neenghono, noya yemba ova etifi vefyo laMemoru Machaya, okaana komido 14 kadile koshitukulwa shaMarange.
“Oukolokoshi wopaixulo tau ningilwa ounona otau piyaaneke omunhu pamadilaadilo, notau nyemateke,” UN ta ti.
Sheli kolelela komushangwa woiwanahangwano oyo ina eembelewa 25 moZimbabwe, okaana kokakadona kamwe komounona vatatu moZimbabwe, ohaka hombolwa omanga inaka wanifa omido 18.
Opolifi koshitukulwa shaMarange oya ti otai ningi omakonaakono moshinima shefyo nefidiko lokaana oko. Oikundaneki yomoshilongo oya lopota kutya okaana aka oka xulifa omwedi wadja ko, ashike efyo lako ola lopotwa ashike oshivike shadja ko eshi konima eshi ovakwapata vako va nyenyeta koikundaneki kutya ova keelelwa kovatonateli vomaliko pongeleka opo va kale po pepako lokaana kavo.
Reuters okwa kendabala ashike ina mona enyamukulo kuJohanne Marange, ouleli wongeleka. Ongeleka ei yoapostolic oyo oili omhinge noipangelo oi na ovanhu eemhiliona moshilongo ovo va panda ko omolwa omaudaneko oku hakula omikifi noku va kufa mo moluhepo.