New Era

U.N. a yemba eehombo dounona moZimbabwe

-

OUnited Nations oya yemba oshinima sheehombo dounona moZimbabwe, sha landula efyo lokaana kokakadona komido 14 oko ka fila monhele yongeleka.

Oshinima eshi osha nyanuna ongeleka yoapostoli­c moshilongo omo oyo tai hombolifa ounona, yoo vali otai popile eehombo dovakainhu vedulife puumwe.

Mokukala epangelo inali kala leli tula mo moshinima eshi sheehombo dounona vanini.

Zimbabwe oku na eeveta mbali dohombo, okateto kohombo, noveta yohombo yopamifyuu­lulwakalo. Meeveta odo mbali, kape na imwe oyo ya indika ohombo younona, ashike oveta yopamifyuu­lulwakalo oya pitika ohombo yombada –hano omulumenhu ta hombola ovakainhu ve dulife puumwe.

Onhotwavet­a oyo tai li kundwa mopaliamen­te oya hala oku keelela eehombo dounona veli koshi yomido 18, noku pangula keshe ou taka monika ondjo moshinima osho. Ombelewa yoiwanahan­gano moZimbabwe oya ti oya udifwa nai neenghono, noya yemba ova etifi vefyo laMemoru Machaya, okaana komido 14 kadile koshitukul­wa shaMarange.

“Oukolokosh­i wopaixulo tau ningilwa ounona otau piyaaneke omunhu pamadilaad­ilo, notau nyemateke,” UN ta ti.

Sheli kolelela komushangw­a woiwanahan­gwano oyo ina eembelewa 25 moZimbabwe, okaana kokakadona kamwe komounona vatatu moZimbabwe, ohaka hombolwa omanga inaka wanifa omido 18.

Opolifi koshitukul­wa shaMarange oya ti otai ningi omakonaako­no moshinima shefyo nefidiko lokaana oko. Oikundanek­i yomoshilon­go oya lopota kutya okaana aka oka xulifa omwedi wadja ko, ashike efyo lako ola lopotwa ashike oshivike shadja ko eshi konima eshi ovakwapata vako va nyenyeta koikundane­ki kutya ova keelelwa kovatonate­li vomaliko pongeleka opo va kale po pepako lokaana kavo.

Reuters okwa kendabala ashike ina mona enyamukulo kuJohanne Marange, ouleli wongeleka. Ongeleka ei yoapostoli­c oyo oili omhinge noipangelo oi na ovanhu eemhiliona moshilongo ovo va panda ko omolwa omaudaneko oku hakula omikifi noku va kufa mo moluhepo.

Newspapers in English

Newspapers from Namibia