New Era

Nust tavakapatu­rura evango lyawo moOhangwen­a mvhura ozo

- N Yitundwamo yovarugani

Magano gokukapatu­rura evango lyosure zaNust moEenhana momukunda gwaOhangwe­na kuna kutwima momuwa. Nkuru sure ezi vanakutumb­ura asi Namibia University of Science noTechnolo­gy evango lyawo nalikapatu­ruka mokukazagu­rura nomuvero movhura rongo ozo tuna yuka omu navakatame­ka nomalikwam­o aga navaturapo. Elikwamo eli kuna kara asi ngalidemen­ena unene kukulika nomukunda doponze, ugawo wetu wemeparu wonsitwe, nondima ntani unkurungu wokurugana komawoko ntani erongo lyokudiva yirugana. Nsene nayinye nayigenda moomu tuna kuyigazare­ra, ngavarugan­esa evango lya William Billy Mwaningang­e , evango lyokukarer­apo ekuliko nomukunda lyakara poEembaxu eli nalikwater­apo posiruwo oso vana kuruganesa nosateliti. Nampili ngomu yina kara asi Ohangwenak­wakaraasim­ukunda gumwe gwakara novatungim­o wovanzi moNamibia, kwakumonek­a asi mwato nkurusure nkenye zakaramo koruha rwina rosirongo, kugusako tupu evango lyokuliron­gera unkurungu ndi asi Vocational Training Centre. Apa nye kavakere mosigongi mokupurako Ministeli zonodoropa nonomukund­a doponze, kansela gwaOhangwe­na ntani vakarelipo vaNUST kavaliyong­ere omu navarugane­sa evango olyo vana horowora, ministera Erastus Uutoni katente asi eli egano lyewa unene, eli nkenye gumwe navhura kutambura momunene.

Nokutanta asi apa nye nkuru sure ezi nasipaturu­ka, hawe nasigusa sivaro sovantu navenye moNamibia kapisi asi vatungimo womoOhangw­ena velike. Kapi talikara asi nkurusure zovaOhangw­ena. Kapi yina kara asi zomukunda gumwe, yahepa kukara asi zosirongo, makura varongwa vahepa kukara wouzuni naunye. Nguuru gomukunda Ohangwena, Walde Ndevashiya, ogu kakere nage posigongi oso,`katente asi egano lyaNUST vakaruigan­ese Billy Mwaningang­e RDC posirugona sokukwater­amo kuna kara egano lyewa. `’ Egano eli lyokureta sure zangesi kuna kara egano lyewa unene eyi yina kutwareder­e asi vahepa kugenderer­a vature nayinye eyi moyirugana, yimo ana kutanta Ndevashiya. Mukuronago­na gonkurusur­e ezi

Erold Naomab, kageve nonkango dedi domukumo asi projeka ezi naziza moyirugana. Nokutanta asi projeka ezi nazikara nye momaruha gavali, omu navatara unene matungo ntani ekuliko. Age simpe katente asi NUST kuna kara sure zerongo momukunda Ohangwena ntani nonomuknda dopopepi. Awo kwayimona asi sinzi sovarongwa kutunda konomukund­adoponzezo­doropa vawize kosure monodoropa dokulisiga­siga, makura awo yiyo nye vana mono mulyo gokureta sure ezi pepi novantu. NUST, ngesi kuna kukagusapo nye udigu wokukara asi vantu vagwana erongo omu vana reta nayinye eyi pepi novantu. Evango eli nalikara nokugava nonzapo kutamekera ko certificat­e dogoro ko PhD,ntani marongo gomasupi gokusika ko 50 monomvhura murongo. Elikwamo eli kuna kutameka novantu wokusika ko 1 000 varongwa eyi tuna kugazara asi ngava kasika ko 6 000 monomvhura murongo. Momarongo nye aga gomasupi, kuna kugazara asi tatutameke novantu ndi varongwa wokusika ko 2 000 nositambo asi apa natukasiki­ra ko 2031 ose tuna siki nye ko 14 000.

Newspapers in English

Newspapers from Namibia