Nust tavakapaturura evango lyawo moOhangwena mvhura ozo
Magano gokukapaturura evango lyosure zaNust moEenhana momukunda gwaOhangwena kuna kutwima momuwa. Nkuru sure ezi vanakutumbura asi Namibia University of Science noTechnology evango lyawo nalikapaturuka mokukazagurura nomuvero movhura rongo ozo tuna yuka omu navakatameka nomalikwamo aga navaturapo. Elikwamo eli kuna kara asi ngalidemenena unene kukulika nomukunda doponze, ugawo wetu wemeparu wonsitwe, nondima ntani unkurungu wokurugana komawoko ntani erongo lyokudiva yirugana. Nsene nayinye nayigenda moomu tuna kuyigazarera, ngavaruganesa evango lya William Billy Mwaningange , evango lyokukarerapo ekuliko nomukunda lyakara poEembaxu eli nalikwaterapo posiruwo oso vana kuruganesa nosateliti. Nampili ngomu yina kara asi Ohangwenakwakaraasimukunda gumwe gwakara novatungimo wovanzi moNamibia, kwakumoneka asi mwato nkurusure nkenye zakaramo koruha rwina rosirongo, kugusako tupu evango lyokulirongera unkurungu ndi asi Vocational Training Centre. Apa nye kavakere mosigongi mokupurako Ministeli zonodoropa nonomukunda doponze, kansela gwaOhangwena ntani vakarelipo vaNUST kavaliyongere omu navaruganesa evango olyo vana horowora, ministera Erastus Uutoni katente asi eli egano lyewa unene, eli nkenye gumwe navhura kutambura momunene.
Nokutanta asi apa nye nkuru sure ezi nasipaturuka, hawe nasigusa sivaro sovantu navenye moNamibia kapisi asi vatungimo womoOhangwena velike. Kapi talikara asi nkurusure zovaOhangwena. Kapi yina kara asi zomukunda gumwe, yahepa kukara asi zosirongo, makura varongwa vahepa kukara wouzuni naunye. Nguuru gomukunda Ohangwena, Walde Ndevashiya, ogu kakere nage posigongi oso,`katente asi egano lyaNUST vakaruiganese Billy Mwaningange RDC posirugona sokukwateramo kuna kara egano lyewa. `’ Egano eli lyokureta sure zangesi kuna kara egano lyewa unene eyi yina kutwaredere asi vahepa kugenderera vature nayinye eyi moyirugana, yimo ana kutanta Ndevashiya. Mukuronagona gonkurusure ezi
Erold Naomab, kageve nonkango dedi domukumo asi projeka ezi naziza moyirugana. Nokutanta asi projeka ezi nazikara nye momaruha gavali, omu navatara unene matungo ntani ekuliko. Age simpe katente asi NUST kuna kara sure zerongo momukunda Ohangwena ntani nonomuknda dopopepi. Awo kwayimona asi sinzi sovarongwa kutunda konomukundadoponzezodoropa vawize kosure monodoropa dokulisigasiga, makura awo yiyo nye vana mono mulyo gokureta sure ezi pepi novantu. NUST, ngesi kuna kukagusapo nye udigu wokukara asi vantu vagwana erongo omu vana reta nayinye eyi pepi novantu. Evango eli nalikara nokugava nonzapo kutamekera ko certificate dogoro ko PhD,ntani marongo gomasupi gokusika ko 50 monomvhura murongo. Elikwamo eli kuna kutameka novantu wokusika ko 1 000 varongwa eyi tuna kugazara asi ngava kasika ko 6 000 monomvhura murongo. Momarongo nye aga gomasupi, kuna kugazara asi tatutameke novantu ndi varongwa wokusika ko 2 000 nositambo asi apa natukasikira ko 2031 ose tuna siki nye ko 14 000.