EU a tala kuNigeria oko a mone ogaasa
Ongonga yoilongo yoEuropean Union otai kendabala oku nghonopeka elongelokumwe naNigeria opo i kale tai lande ogaasa nelalakano oku yululula ko koku li kolelela ashishe ku Russia oye a kale teva pe omuku weenghono.
Nigeria oye oshilongo oshitine mounyuni moka hamulongwa omuku oo ha yandje koilongo yaEurope. Konyala eepelesenda 40 dogaasa hai longwa moNigeria ohai tumwa koilongo yayooloka koEurope. Paife EU okwa hala oku ninipika ouhapu womuku oo ha lande kuRussia nelalakano oku ulika eudo nai molwa ehomono olo la ningilwa Ukreine.
Ovakaleliposhilongo moNigeria ovo velile po oilongo yaEU onghela ova talela po ehangano lopapangelo moNigeria hali longo omuku noku ya meenghundafana dinasha noikwangho ya kwatela mo omahooli.
“Fye katu shi ashike ovalandi vafimana kuNigeria, ashike otu li yoo ookaume mongeshefa yomahooli nomoshikondo shokulonga ogaasa. Omahangano amwe oo tamu longo nao okwa dja koEurope. Onghee atusheni otuneni omalalakano amwe, notwa hala oshinima shimwe,” osho ambassador waEu moNigeria Samuela Isopi a ti.
Omukulunhu wehangano loNigerian National Petroleum Corporation (NNPC) okwa udanekela ovatalelipo kutya ehangano laye ole li tula mo moku indjipaleka oilongomwa yalo opo li dule oku tuma yoo imwe komalandifilo opanyuni. Epangelo laNigeria tali ti oshilongo oshi na oohaasa youhapu wo209.5 cubic feet ya pungulwa meemhungulilo dayo, oku dja muJanuali 2022
Omahooli no gaasa moNigeria ohai eta mo oshimaliwa shifike poshititatu shoyiyemo aishe yomoshilongo. Pokati opo okwa lopotwa yoo omupilima waItaly Mario Draghi a ninga eshivifo kutya ova ya melongelo kumwe la kwata moiti linasha no gaasa vo naAlgeria.
Okudja mokufu oku twa yuka ogaasa otai kala tai ya mo oku pitila moTransmeb, ndjoka ya kwatakanitha Italy naTunisia oku pitila moAlgeria.
“Eshi ashike kwa shivifwa eponokelo laUkraine onda popya kutya Italy oteke li kufa ko meendelelo kelikolelelo kuRussia.
“Nena omatwokomuwe oo twa hanga otae shi popi kuyo vene,” Draghi ti ti. -BBC