Omafyo ‘eembudi nhano’ a ninga ounona 18 eefiye “Opolifi oya etela ounona vetu oluhepo molwaashi okwa li hava yambididwa kooxe”
Omafyo ovalumenhu vatano ovo va dipawa vati pefimbo lomaumbafano pokati kopolifi naavo taku fekelwa kutya ovalunga, okwa fiya po ounona aveshe kumwe 18.
Oonakufya ova tongololwa ovo Malakia Brown Kotokeni, Abed Koppe Andreas Kathingo, Marius Iipinge Jackie, Kaluwapa Karlu Endjala naMartin Akawa Erriki, ova pakwa peenhele da yooloka okudja oshivike sha dja ko, pomaendo a yooloka monooli.
Ava ova fya efyo linyanyalifa pokati kOkahandja noWindhoek efimbo lokeengulasha konima eshi vati va yashelwa neendjebo motuwa yavo lwoikando ya yooloka omwedi wa dja ko.
Ounona ve li 19 va kwatela mo kamwe ke li medimo ova ninga eefiye. Kotokeni okwa fiya po ounona 10, Jackie okwa fiya po ounona vane nomukainhu umwe e na eteelelo omanga Andreas okwa fiya po ounona vavali, omanga Erriki naEndjala keshe umwe a fiya po okaana kamwe.
Umwe womooina younona ava okwa ti efyo laxe younona vaye ola kuma nai ounona shaashi ova kula nove udite kutya onghalo oya yuka peni. “Okaana kange koshiveli oke li mondodo onhi-10, paife oka kala ashike taka pwaalala ngeenge ke li meetundi. Omafimbo amwe oha tameke ta kwena ngeenge a udu ovanhu tava popi kombinga yefyo laxe nghee la enda,” ta hokolola.
Omukainhu ou okwa hokolola ta ti ounona vaye ova fiwa moluhepo molwaashi xe okwa li ha yambidida kofikola younona. Onghee okwa ti ounona vavo itave ke litula mo vali meetundi shaashi oshikumungu eshi otashi piyaaneka omadiladilo avo.
Okwa weda po ta ti ounona vavo paife otava ka ninga oihakanwa yokushindwa kuvakwao molwaashi keshe umwe okwa uda ouyelele kutya ooxe ova dipawa eshi kwa li tava vake.
Okwa weda po ta ti ye eshi e shi, xe younona vaye okwa li ha longo koWalvis Bay momeva onghee okwa hangika ashike a ya koWindhoek kexuliloshivike a ka talela po ookaume kaye ovo a yashelwa navo motuwa.
Omalipulo kombinga yedipao… ekayulonyanga ile oikonene?
Ovakwapata voonakufya otava nyenyetatavatiovapambelevavoova dipawa omadipao oipundjamenye, molwaashi vati kape na ouyelele wofaafaa tau ulike kutya oonakufya ova hangika shili tava vake.
Ovapambele voonakufya, mwa kwatelwa omuwiliki wongudu yoNamibia Economic Freedom Fighters Epafras Mukwiilongo ova ti kave udite ombili molwomukalo oo wa dipawa ovapambele vavo, nomukalo oo opolifi tai twikile okuungaunga noshibofa osho otau ulike kutya omafyo ovalumenhu ovo oshiningilawina shoovenevene.
Pefimbo lepako laErriki, Mukwiilongo okwa hokolola ta ti ovapolifi ava va dipaa ovalumenhu ava ove shi eshi kwa li tava ningi.
Ta ti ovapolifi ovo ova li ookaume koonakufya ovo shaashi vati okwa li hava nwine pamwe, vati ove ne neenomola deengodi dopeke doonakufya.
“Ovapolifi ova kwata oshike onghone eshi inava pewa oimaliwa koonakufya. Ovapolifi ove na ondubo noonakufya eshi hava mono ve na oimaliwa ihapu,” ta hokolola.
Okwa ti fiyo opapa kape na ouyelele kutya omolwashike oonakufya va dipawa kovapolifi vatatu molwaashi kapa li omukwashiwana ou ta dulu okuandja oumbangi.
“Ovapolifi paife otave lipopile kutya oonakufya okwa li ve na eendjebo tava umbu ovapolifi. Otwa hala ouyelele womondjila ngeenge motuwa omo kwa li mu na ovafekelwa omwa hangika shili eendjebo,” ta ti.
Omumwainakadona waErriki okwa nyenyeta ta ti omumwainamati okwa dipawa pehe na ouyuuki molwaashi kakwa li tava vake shili.
“Opolifi nai popye oshili kutya omolwashike va dipaela ovanhu aveshe vatano oshita. Opolifi oya kala nale ye likunda opo i dipae ovanhu,” ta ti.
Manga oshiwana tashi holola omaliudo asho kombinga yomafyo aa, omaliudo ovakwapata vavo okwa yela… oluhodi, nomalimbililo kovadali, nomwaka kovamwaina.
“Onda popya, onda kumaina nonda ilikana,” omudali umwe ta ti moshipopiwa shaye.
“Ame itandi popi vali naau a xulifa, ohandi popi nanye vanyasha ava mu li po nena-lundululeni,” omudali mukwao ta ti.
Omulumenhu wodenge yaKotokeni, okwa hokolola ta ti Brown okwa fiya po omwaka wakula mofamili yavo molwaashi oye kwa li ha yambidida mofamili ngeenge mu na oupyakadi.
“Omukulu wange oye a li tate, ye oye a li meme, ovakulunhu vetu ova fya nale. Paife otwa fiwa moluhepo,” ta ti. Okwa yelifa ta ti kape na vali ou ta yambidida ounona vaBrown 10 oku va futila ofikola molwaashi ounona vamwe ohava i keefikola dopaumwene.
“Kashi pu kokaana kashona okuuda kutya xe okwa fya efyo la tya ngaho. Brown okwa yashwa lwoikando ihetatu, kolutu laye otwa hanga ko eembululu dehoolo hetatu,” ta ti.
Okuhe na oilonga kwa tofwa mo
Eshi a kwatafana naKundana
omupresidente wongudu yoBody of Christ Party, Festus Thomas okwa ti onghalo yokuhe na oilonga movanyasha oyo tai eta ovanyasha va ka vake omaliko ovanhu.
“Otu na ovanyasha vahapu vehe na oilonga moshilongo, onghee epangelo nali yandje oilonga kovanyasha opo kukelelwe oumbudi moshilongo,” Thomas ta ti.
Thomas okwa ti okudipaa omunhu ngeenge tavake kaku shi ekandulepo lomukundu ashike eshi sha fimana okumanga po omunhu.
“Ovanhu vatano va dipawa okwa li hava yambidida meefamili davo onghee opolifi oya ninga epuko eshi ya dipaa ovanhu aveshe vatano poshikando shimwe,” ta ti.
Okwa pula ombelewa yakakukutu wopolifi moNambia opo i kale ya ninga omakonakono omondjila nokukala ya shivifila oshiwana kutya omolwashike opolifi va dipaa ovanhu.
Oshivike sha dja ko ombelewa yaElias Mutota ou e li omupedukakukutu wopolifi moNamibia oya pitifa omukanda tau holola kutya ovalumenhu ava ova yashwya okudja ponghendabala yokuponokela onhele yokutela omashina (gambling house).
Mutota okwa holola yoo kutya opolifi oye lipyakidila nokuninga omakonakono omoule.
fhamalwa@nepc.com.na