Motjinde tja Tjozondjii ma mu zu yomaihi hapo?
Indi eepura nda ingana mozondekurona ozengi zOvaherero, Ovambanderu nOvakwena omayuva womasuviro nga osondaha yOkambo konḓiro ozondjiria ozengi pekepeke mu zo nḓu maze hungama munda womuronga.
Tj matji nana ombango tjinene yozondekurona zOtjiṱiro Otjindjandja okoo kutja etemba rotjisuta ra tjirire indi nganda ra tjiririre nandarire katjisupi Operesindinda yEhi rOvandoitji, FrankWalter Steinmeier, tjari pombakero yomuyaruke Operesindenda ya Namibia, Hage Geingoba, omueze mbwa zuko mu Tengarindi, tja raisire kutja ma kotoka meeku mana otjiṋa tjotjisuta tja vasewa natjo na Geingoba.
Hapo Steinmeier okeri ma kotoka meeku mana otjiṋa hi nu tjii hapo meeku tji mana ku na uṋe Geingoba otja tje he ri po nai ku ndino ndi?
Nu tjii eye tjii meeku mana otjikaye nu meeku tjimana ku na uṋe ngunda omazuvira aye tja otjo tja tjitjirira kaparukaze?
Inga omapuriro pekepeke ovengi mOnamibia ngu va serwe aye ve rama otja komaheya wa Steinmeier.
Na indjo hororonde ye ya Namibia oini nandadire Operesindenda ya Namibia Onongo Mbumba, mehungi re rombura ohunga nongaro ehi mu ri ri pondondo otjihungiriro tjOtjiṱiro Otjindjandja pu tjiri ouatjiri we yari kokutja indi epu ndi mari hepa otjihungiriro tjapeke otjiparanga tjeri okutwa omaziriro kepura rokaṋepo kemwe poo uvari mOmbongarero yOtjiwaṋa.
Otjotjiri kokutja omaheya wa Steinmeier ngamba kaye ya hungirirwa ko kaparukaze kutja i yohoromende ya Namibia, yEhi rOvandoitji no tjirurur tjika mbii Steinmeier we ya wa yaruka wa kamwina ngeeku sana ayo omambo ngari nawo muno pombombakero yOmuyaruke Geingoba, tjimuna yarwe omengi wovanavihako vyokombanda vohoromende ye morukapitaveze pekepeke nandarire kutja kuza kaye ooro oyo nai ya ora nganda ae orisa.
Pendje novanangendo pekepeke katjisupi mba rondororere omueze mbwa zuko katjisupi kombunda yomatena wa Steinmeier, omambo inga ya kambere omuano mbu ya tenenwe naye kamba omuano imbo mbu ya kamba nokunona.
Hapo ozondekurona zOtjiṱiro Otjindjandja, mOmbura yOmaundjiro, kuwo omaundjiro kawarwe pendje nowOtjiṱiro Otjindjandja.
Ombura ndja zuko omairo wa Tjozondjii ya tjitire ozombura o 117. Tjingetjo ombura ndji omazemburukiro wOtjiṱiro Otjindjandja maye tjiti ozombura 120 kombunda yEraa.
Otja tji ma mape zemburukrwa 0mbura indji o 2007 omazemburukiro wa Tjozondjii tjaaye utwa tjandje ya wire wina mombura yomazemburukiro wozombura o 400 zomaundjiro noukarerere wovakwatera va Afrika.
Nombura ndji mai yende ihi ootjiṋa tjimwe Oruwano rwa Afrika ndu rwa kwizikire kutja embo ehongonekwa movitjitwa vyaro ohunga nOtjisuta.
Hapo ozondekurona nozombara za Kandjoze ze varwe hapo maze kai isa mo otjomungundu mOtjozondji!!!