– Lunddolaš sámi kultuvrii čatnat oahpahusa
Guovdageainnu suohkana kultuvrra ja bajásšaddama ovttadatjođiheaddji Bodil Utsi Vars muitala ahte buot skuvllat Guovdageainnu suohkanis leat mielde dan bagadeaddjekorpsas; mánáidskuvla, nuoraidskuvla ja Máze skuvla.
Gáibádus go galggai ohcat bagadeaddjekorpsa lei ahte buot suohkana skuvllat galge leat mielde das. Utsi Vars muitala ahte dan lassin besse sii seamma puljai go Kárášjohka, nu ahte Guovdageaidnu ovttasbargá maid Kárášjoga gielddain dán doaimmas.
– Dál beassat mii lonohallat buriid vásáhusaid. Guovdageainnu rektorat ja oahpaheaddjit dan ovdánanjoavkkus deaivvadit Kárášjoga ovdánanjoavkkuin.
«Mii dahkat nubbi nuppi buorren»
Utsi Vars lohká sin oaidnit ahte dál, go lea hui ollu dat systemáhtalaš bargu bargon, de šaddet bohtosat hui buorit.
– Go oahpaheaddjit barget eambbo bargojoavkkuiguin ja teamaiguin ja maid ahte nu go lávejit lohkat «mii dahkat nubbi nuppi buorren», de mii oaidnit ahte dat buorida bohtosiid.
Hukset buori gaskavuođa
Suohkanis lea leamašan kursa oahpaheddjiide dan oktavuođas movt galgá hukset buori gaskavuođa gaskal oahpaheaddji ja ohppiid ja oahppis oahppái.
Álot leamašan lunddolažžan
Utsi Vars lohká hui buorre lei gullat ahte leat buriid bohtosiid ožžon ja go sii geat leat bargan dainna ja leat bargamin dainna, de eai soaitte álot oaidnit dan, muhto go bagadeaddjekorpsa, mii olggobealde lea, de oidnet dan buori ahte Guovdageainnu suohkanis lea dat ovdáneapmi.
– Sii lohket maid ahte mis lea juoga mii ii leat dáččaskuvllain, go mis lea hui ollu kultuvrra čađa oahpahus. Midjiide lea álot leamašan lunddolažžan čatnat oahpahusa sámi kultuvrii ja ealáhussii, loahpaha Utsi Vars.