Niehku šaddat jođiheaddjin
Su ovdagovva lea su jođiheaddji. Dál lea son beassan Circle K taleantaprográmmii, mas galgá oahppat šaddat buoremus jođiheaddjin.
Skábmamánus 2020:s Sandra Marianne (25) lávkii vuohččan Circle K stašuvdnii. Álggos lei veahkkejođiheaddjin Circle K:s Joganjálmmis, dál son lea Circle K Álttá stašuvnnas veahkkejođiheaddjin.
Son muitala Ávvirii ahte son lea guktii ohcan beassat mielde prográmmii, muhto vuosttaš geardde son lei beare ođas barggus.
Nuppes go ozai, de viimmat beasai mielde.
– Mis lea jáhkku Sandrai ja earáide geat leat mielde dán jagáš prográmmas. Sii geat leat mielde, leat olbmot geat boahtteáiggis leat min stašuvnnaid jođiheaddjit, muitala Lene Foldvik preassadieđáhusas.
Foldvik lea ieš leamaš mielde taleantaprográmmas, ja dál son jođiha dan.
Niehku jođihit
Taleantajođiheaddji oaivvilda ahte Sandra Mariannes leat dat kvalitehtat mat gáibiduvvojit jođiheaddjis.
Sandra Marianne muitala ahte su jođiheaddji jearai sus mo Sandra Marianne oaidná iežas boahtteáiggi. Dalle son vástidii ahte niehku lea leahkit jođiheaddjin, ja de ávžžuhii ge su jođiheaddji Anne ohcat taleantaprográmmii.
– Mun ohcen dan dihte go mun liikon hástalusaide ja mun liikon oahppat, mun háliidan šaddat liikká čeahpes jođiheaddjin go mu jođiheaddji. Sus lea álo leamaš jáhkku munnje, muitala Sandra Marianne.
Sandra Marianne jáhkká ahte jus galgá lihkostuvvat jođiheaddjin, de ferte liikot olbmuide, ferte beroštit ja áddet iežas rolla jođiheaddjin. Jođiheaddji ferte vuhtii váldit iežas mielbargiid, sin movttiidahttit ja oažžut sin doaibmat bures ovttas.
Dan maid háliida oahppat prográmmas lea mo hálddaša bargiid, mo jođiha vuovdima ja mo bensiidnastašuvnnaid ekonomiija doaibmá. Mihttu lea ahte galgá šaddat buoremusaid searvvis, jođiheamis.
– Mihttu gal lea ahte áiggun šaddat jođiheaddjin goitge.
– Duostabehtet go dii?
Manne son beasai mielde dán jagi, ii sáhte vástidit. Muhto son jáhkká ahte su ohcamušas lei juoidá mii earuhii su eará ohcciin.
Ohcama son loahpahii dáinna cealkagiin: «Anne duosttai mu áŋgiruššat, duostabehtet go dii?».
– Sáhttá maid ahte mun lean hui áŋgir barggus, ja álo barggan buoremus lági mielde. Mun duođai barggan iežan bálkká ovddas, muitala son.
Oahppan olu jo
2004:s ásahuvvui taleantaprográmma, ja prográmma ulbmil lea ovddidit ja buoridit sin geat oassálastet, vai šaddet buoremusaid searvvis go galget jođihit bensiidnastašuvnna.
Dál lea ođđa joavku beassan prográmmii, ja sii galget guovtti jagis oahppat mii jođiheapmi lea.
Taleantaprográmma bokte ohppet oahppit ekonomiija, hálddahuslašbargguid ja vuovdinjođiheami birra. Oahpus lea sihke teorehtalaš oassi ja praktihkalaš oassi, praktihkalaš oasi galget oahppit čađahit iežaset stašuvnnas.
– Oahppit ožžot daid reaidduid maid dárbbašit lihkostuvvat jođiheaddjin. Dan dihte lea maid min prográmma hui bivnnut min stašuvdnabargiid gaskkas, ja midjiide bohtet mearehis olu buorit ohcamat juohke jagi. Mii leat čađahan prográmma 18 jagi, ja mis leat ain olu bargit geat leat čađahan prográmma, barggus min stašuvnnain, muitala Foldvik.
– Dán rádjái lea leamaš hui miellagiddevaš, ja mun lean oahppan olu. Illudan joatkit, loahpaha Sandra Marianne.