RODE ČLANOVI PORODICE!
Na teritoriji cele Srbije gnezdi se oko 1.300 parova belih roda, a 1.000 ih je u Vojvodini, i to najviše u okolini Zrenjanina
Prema poslednjem međunarodnom popisu gnezda roda iz 2014. i 2015. godine, koje je kod nas realizovalo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, u našoj zemlji se gnezdi oko 1.300 parova belih roda. Od tog broja, čak 1.000 parova nastanjeno je na području Vojvodine, najviše u okolini Zrenjanina!
I Prvoje iz Taraša kod Zrenjanina, i Malena i Klepetan iz Hrvatske, postigli su regionalnu popularnost jer rode odavno predstavljaju kuriozitet kod nas i u zemljama okruženja. Razlozi za to su mnogobrojni i uglavnom ne služe na čast ljudskom rodu. Ali krenimo redom.
Biolog Sandra Jovanović iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije za „Alo!“kaže da je popis gnezda roda 2014. i 2015. predstavljao presedan, jer je do tada evidencija rađena samo na području Vojvodine.
To je bio prvi put da je popis u vezi sa brojnošću, trendom populacije i uspešnošću gnežđenja belih roda rađen na području cele Srbije. Cilj je da se zaštite rode i njihova staništa, a podaci do kojih smo došli potvrdili su naše pretpostavke - na teritoriji cele Srbije gnezdi se oko 1.300 parova belih roda, a 1.000 ih je u Vojvodini, i to najviše u okolini Zrenjanina - istakla je Sandra Jovanović.
Godinama najviše gnezda belih roda ima u Tarašu, kod Zrenjanina, pa su tako veličanstvene dugovrate ptice snažnog i crvenog kljuna uvele to selo u Evropu značajnim priznanjem „Evropsko selo roda“. Rado viđeni gosti godišnje u selu roda imaju i do 40 gnezda. Najviše belih roda na području Zrenjanina, osim u Tarašu, ima u Orlovatu, Barandi, Sakulama i Aradcu, gde se može videti od 20 do 30 gnezda. Razlog zbog kojeg se ponosno i slobodno šetaju zrenjaninskim livadama i njivama leži u pogodnoj klimi i mirnim domaćinima - navodi Sandra Jovanović.
Rodama su potrebne vlažne livade, obradive površine, njive, bare, reke, gde mogu da nađu pogodnu hranu i da ih ne uznemiravaju, iako vole blizinu ljudi i društvo. Odgovaraju im stare kuće koje nalaze na tom području, na čijim krovovima, kao i na banderama, prave ogromna gnezda, koja dostižu preko jedan metar u prečniku, a visoka su i do dva metra - ističe naša sagovornica.
Ove divne ptice misteriozno nestaju onda kad im čovek uništi stanište ili kada im onemogući pristup hrani. Banat je očigledno prava blagodat za bele rode, jer danas njihova gnezda krase vrhove kuća i ulične bandere. O njima se ispredaju razne legende, kao ona da će tamo gde se roda ne vrati u proleće u svoje staro gnezdo nešto krenuti po zlu. Ako je za verovati legendama, Banat je, kad je reč o tome, blagosloven.
Stiglo pismo iz Libana
Iako je teško poverovati da je krivolov moguće iskoreniti, čini se da oni kojima je stalo do ptica i zaštite prirode ipak uspevaju da menjaju društvenu svest. Među njima je i Udruženje građana „Taraške rode“, koje je 20. februara poslalo pismo Mišelu Aunu, predsedniku Libana, a na odgovor se nije dugo čekalo.
- U pismu koji smo dobili stoji da su svesni važnosti zaštite ptica selica i da čine sve što mogu, kao i da je svaka vrsta lova na njih zakonom zabranjena. Napisali su još da su postavili snage bezbednosti za rode, naročito tokom migracija, jer su tada ptice najlakša meta - optimistično za „Alo!“priča Aleksandra Marovac Cucić, predsednica Udruženja građana „Taraške rode“. Međutim, samo nekoliko dana nakon dobijanja pisma, iz libanskog društva za zaštitu prirode i komiteta protiv zlostavljanja ptica javili su da je došlo do dva velika masakra nad rodama. Samo je u jednom danu ubijeno 66 roda.
- Grupa „SOS Tesla - Save White Storks“iz Hrvatske nas je motivisala da se aktivnije uključimo u rešavanje problema roda na povratku kući. Preostaje da zajedno s kolegama iz Evrope konstantno apelujemo sve dok se situacija ne promeni – kaže Aleksandra Marovac Cucić i dodaje da Taraš tokom godine organizuje nekoliko manifestacija - „Doček roda“, „Dane roda“i „Ispraćaj roda“, edukujući mlade naraštaje o važnosti njihove zaštite.
Odomaćile se
Rode u Taraš dolaze sredinom marta, a napuštaju ga krajem avgusta. Sa svakim povratkom roda, broj stanovnika nam se poveća kaže Marovac Cucić.
- Uopšte nas se ne boje, slobodno nam dolaze u dvorišta, tako da su postale ravnopravni članovi svake porodice. Šetaju se po našim baštama, ulicama - navodi naša sagovornica iz Taraša, koji je sa 40 gnezda najveće stanište roda u Srbiji.