UZIMAJU KREDITE ZA HRANU
Građani i privreda u Srbiji sve više uzimaju kredite. Dok privrednici to čine za širenje svog biznisa, građani kredite uzimaju za trenutne potrebe i vraćanje starih dugova.
- Posledica bolje monetarne politike države dovela je do toga da je inflacija godinama na niskom nivou, snižene su kamate na kredite i smanjen je obim takozvanih problematičnih kredita - ukazuje Dejan Erić, dekan Beogradske bankarske akademije, objašnjavajući moguće razloge povećanog kreditnog zaduživanja.
Erić kaže da vlasnici preduzeća novac banaka najčešće koriste kako bi ulagali u proizvodnju, dok građani pare koriste za troškove svakodnevnog života, ali i za otplaćivanje ranijih kreditnih obaveza.
Podaci NBS-A pokazuju da su se građani u prvih šest meseci ove godine zadužili kod banaka 283 milijarde dinara, a 59 odsto svih odobrenih kredita stanovništvu u našoj zemlji čine keš i refinansirajući krediti.
- To može značiti i da je životni standard još uvek nizak - smatra Erić.
On navodi da odnos između sklonosti ka štednji i uzimanja kredita u velikoj meri zavisi od životnog standarda u nekoj zemlji.
- Kada imate relativno nizak životni standard, javlja se potreba za kratkoročnim gotovinskim kreditom, koji može pomoći da rešite trenutne finansijske potrebe - pojašnjava on.
Novac pozajmljen od banaka najčešće se troši na kupovinu hrane, odeće, putovanja, ali i za kupovinu automobila koji više nisu luksuzna roba u Srbiji. U razvijenim zemljama, kratkoročni krediti nisu toliko popularni jer, navodi Erić, njihov standard je znatno viši, pa nemaju potrebu da pozajmljuju novac za odlazak na more ili kupovinu obuće i odeće.
Međutim, primećuje da su niže kamatne stope navele građane da jedne kredite zamenjuju drugima, odnosno, da kreditima za refinansiranje vraćaju ranije kreditne obaveze.