DEMOKRATE PREUZELE KONGRES, REPUBLIKANCI ZADRŽALI SENAT TRAMP JEDVA PREŽIVEO!
Rezultati izbora ozbiljna opomena predsedniku SAD
Donald Tramp je proglasio pobedu, ali ima velike probleme - demokrate su osvojile Predstavnički dom Kongresa, a njegovi republikanci su zadržali kontrolu nad Senatom. Preostale dve godine prvog mandata aktuelnog predsednika SAD, a kako se čini posle ovog svojevrsnog referenduma - najverovatnije i jedinog, biće veoma interesantne.
Građani SAD su izašli na birališta u utorak ne bi li na polovini mandata svog predsednika glasali za svih 435 poslanika u Predstavničkom domu, 35 od 100 senatora i 36 guvernera saveznih država.
Prvi rezultati su pokazali da su demokrate preotele Kongres, u kojem su republikanci imali 236, a oni 193 predstavnika. Demokratska partija će sada, kako se procenjuje, imati 229, a Republikanska 206 predstavnika, s tim što je ostalo da se vidi šta biti sa još deset kandidata, ali kako god da ispadne, demokrate su povratile Donji dom. Republikanci su pak sačuvali većinu u Senatu.
Iako je Tramp nakon prvih rezultata na Tviteru proglasio pobedu i zahvalio se glasačima, analize pokazuju da će ovo glasanje bilo veliki šamar aktuelnom predsedniku.
Naime, odziv je bio izuzetno velik, što se pravda time da je Trampova dosadašnja politika, koja je s vremenom krenula ka opštem plašenju nacije migrantima i spoljnopolitičkim potezima, koje većina smatra promašajima (osim, eventualno, poboljšanja odnosa sa Severnom Korejom, ali ni tu stvari nisu baš najjasnije), dovela do toga da glasači na polovini njegovog prvog mandata ovim izborom pokažu da im se njegova politika ne dopada, naročito sve brojnije kontroverzne izjave koje daje.
Slične situacije su se, kako analitičari objašnjavaju, obično dešavale na sredini drugog mandata predsednika SAD. Sada se to desilo na sredini prvog, što će Trampu i među njegovim republikan- cima dobrano uskratiti podrš- ku prilikom kandidature za drugi mandat.
S obzirom na to da će sada, nakon što su demokrate osvojile Kongres, svaki zakon morati da bude prihvatljiv i njima, Trampova administracija će se naći u velikim problemima, naročito s obzirom na činjenicu da on baš i nije poznat kao neko ko voli kompromise. Štaviše, očekuje se da će Trampova retorika postati još oštrija, ali sada na unutrašnjem planu, te da će većinu zakona donositi ne izglasavanjem u Kongresu, već u formi izvršne odredbe, odnosno zakona koje donosi predsednik. Takve odredbe Kongres može da blokira, ali predsednik ima pravo veta na takve odluke. Kongres opet može da reaguje i sruši veto, ali mu je za to potrebna dvotrećinska većina, koju demokrate ipak nemaju. Takođe se može očekivati i da, ukoliko Tramp uđe u otvoren sukob sa Kongresom, demokrate u Donjem domu počnu sa odavno najavljivanim istragama protiv njega, a koje bi eventualno mogle dovesti i do „impičmenta”, odnosno smene predsednika SAD, ili makar konstantnog pritiska koji bi ga naterao da promeni stavove. Olakšavajuća okolnost po Trampa je ta što su njegovi republikanci zadržali kontrolu nad Senatom.
Naravno, veoma je moguće i da će Tramp iskoristiti svoj „biznis-instinkt” da osigura miran prvi mandat, ali male su šanse da će posle ovakvih problema uspeti da namakne potrebnu većinu među republikancima i za drugi.
Ipak, s obzirom na to da je poznat kao dosta nepredvidiv, verovatno ni on sam u ovom trenutku ne zna koja će opcija prevagnuti. To će pokazati vreme.