Manifest Svetog Huberta
Ko ima usi da cuje, neka cuje
Najstarije delo evropske kulture, nastalo pre 17 milenijuma na zidovima pećine Lasko, nimalo slučajno prikazuje upravo prizore lova. Ovo zaveštanje našeg zajedničkog pretka predstavlja temeljnu odrednicu budućeg razvoja evroazijske civilizacije. Veština i iskustvo nerazdvojno povezani s instinktom i snaga isprepletena s hrabrošću predstavljaju upravo ona oružja koja su evropskom čoveku u njegovom pregnuću omogućila da stekne slavu, a njegovom delu donela epitet herojskog.
Pre nekoliko dana, na Belom dvoru, održana je važna konferencija koja je imala za cilj da poveže Srbiju sa razvijenim svetom u značajnoj oblasti kao što je lovstvo, ali i da predstavi jednu od najprestižnijih lovačkih asocijacija na svetu „Sveti Hubert“, osnovanu pre više od 300 godina, čiji su članovi bili i ruski car Nikolaj Drugi Romanov i srpski kralj Aleksandar Karađorđević. Lov je u našoj zemlji zapostavljen, a mogao bi da bude ključna privredna grana, koja bi obezbedila Srbiji diplomatski status nove Švajcarske. „Sveti Hubert - Klub Srbija“, kao nacionalni ogranak ove organizacije, osnovan je sa ciljem promocije tradicionalne srpske lovačke etike, održavanja prijateljskih odnosa među lovcima i promovisanja lovnog turizma u Srbiji. Značaj ove konferencije prepoznali su i srpski prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević i princeza Katarina, koji su otvorili vrata Belog dvora za ovu manifestaciju, kao i Dušan Babac, koji je održao uvodni govor. Značaj konferencije i važnost gostiju iz Evrope, Rusije i čitavog sveta uočili su i podržali i Srbiju dostojanstveno predstavljali ministar Goran Trivan, potpredsednik Vlade Vojvodine Ivan Đoković, kao i Bratislav Ćirković, predsednik Lovačkog saveza Srbije.
Sa više stotina lovišta i brojnom i raznovrsnom divljači, Srbija spada u red bogatijih zemalja. Međutim, neodgovarajući pristup lovnim potencijalima doveo je do zastoja u razvoju lovstva i lovnog turizma u Srbiji u punom kapacitetu, pa na godišnjem nivo od te delatnosti zaradimo svega oko milion evra, dok Mađarska ostvari prihod veći od milijardu evra, Austrija pet milijardi evra, a Hrvatska 180 miliona evra. Takođe, u pojedinim delovima naše zemlje opstanak divljači je ugrožen zbog krivolova, odnosno mnoge vrste divljači su na granici biološkog minimuma i preti im opasnost da zauvek nestanu. Iz svih tih razloga, došlo je krajnje vreme da se uvede red u sistem lovstva i da se radi u interesu srpskih lovaca, jer Srbija godinama gubi milijarde dinara godišnje od lovnog turizma. Nekada smo imali prihod od blizu 20 miliona dolara za samo jednu godinu, a danas zaradimo mizernu svotu zbog kreiranja lošeg imidža Srbije kao lovne destinacije, ali i usled brojnih negativnih zakonskih prepreka.
Da bi došlo do pomaka, neophodni su nam konkretni, održivi i tržišno orijentisani projekti, sa preciznim analizama, zadacima i mehanizmima praćenja, što će omogućiti da se stanje u našim lovištima realno sagleda i donese zaključak koji će, uvažavajući sve parametre, omogućiti da se fond divljači poveća, a gazdovanje lovištima učini efikasnijim. Osnivanje Panevropske mreže klubova „Sveti Hubert“, čiji će Srbija biti deo, mogu samo da doprinesu ostvarenju pomenutih težnji jer verujemo da svojim znanjem, energijom, posvećenošću i uticajem možemo pomoći da se srpsko lovstvo razvije u respektabilnu privrednu granu od posebnog značaja, uz ostvarenje proizvodnih, socijalnih, finansijskih i ekoloških ciljeva.