NOVO POGORŠ ILI IZLAZ IZ PA
Dok jedni slute rast broja zaraženih i mrtvih, drugi su sigurni da će vakcinacija ipak dati efekat
Šta nas čeka u septembru kad je koronavirus u pitanju? Ovo je, reklo bi se, pitanje svih pitanja s obzirom na to da su se svi vratili sa odmora i krenuli na posao i da će škole, koliko od prekosutra, biti dupke pune. Brojke su rasle i rastu i pre svega ovoga i malo ko je spreman da prognozira šta će se zbivati tokom meseca koji je pred nama.
Stavovi su različiti. Ima stručnjaka koji smatraju da ćemo ponovo stići do cifre od 7.000 do 8.000 zaraženih dnevno. Drugi pak misle da će se efekat vakcinacije ipak pokazati i da se nećemo ni primaći pomenutim brojkama. Konačno, postoji i stanovište da delta soj, iako zarazniji, nije i opasniji i da se oboleli lakše nose s njim te da će, shodno tome, četvrti talas biti dosta slabiji od prethodnih.
1. MRAČNI SCENARIO
Pod ovaj scenario mogli bismo podvesti predviđanja da će se broj zaraženih na dnevnom nivou približiti broju od 10.000. Mada iz trenutne perspektive od oko 2.500 zaraženih to ne zvuči preterano verovatno, ne treba smetnuti s uma da smo, primera radi, krajem prošle godine imali između 8.000 i 9.000 novih slučajeva svakog dana. Takođe, ulazimo polako u period respiratornih infekcija, čije ukrštanje sa koronavirusom može da napravi ozbiljne probleme.
Profesor Medicinskog fakulteta imunolog Dušan Popadić pre neki dan je poručio da će od 2.454 novozaraženih tog dana 250 biti hospitalizovano, a 20 će verovatno umreti.
Popadić, koji je i član Nacionalnog stručnog tela za imunizaciju, kazao je da će za te novohospitalizovane biti potrebno oko 100 lekara i 200 sestara, koji će morati da se odvoje od svojih normalnih dužnosti lečenja pacijenata.
- I vidim da će rezultat toga da bude još 60 preminulih, ne sa dijagnozom kovida 19, ali koreliraće sa smrću ovih 20. Predviđam i potrošnju od verovatno četvrt miliona evra svakoga dana za ovih 2.500 testiranih pozitivnih - ocenio je Popadić i istakao da je novi talas koronavirusa stigao ranije nego što se predviđalo, te dodao da trenutno nije sigurno da na jesen ili u ranu zimu nećemo imati još jedan talas.
2. NEĆE SE PONOVITI VISOKE BROJKE
Po ovom, nešto umerenijem scenariju, vakcinacija će ipak dati određeni rezultat i talas u čijem smo središtu neće biti težak kao prethodni. Negde na tom stanovištu su i brojke. One, naime, pokazuju da broj pacijenata koji moraju u bolnicu ne raste tolikom brzinom kao procenat zaraženih u odnosu na broj testiranih. Naime, iako trenutno na dnevnom nivou imamo oko 2.500 novih slučajeva korone, broj hospitalizovanih raste svega za 20 do 30 dnevno.
Prema zagovornicima teze da nam se neće ponoviti najgore
slike iz prošlog proleća i leta, ovih dana smo u piku četvrtog talasa, moguće je da će brojke još izvesno vreme rasti kada počne školska godina, ali će onda pasti. Korona će, istina, ostati među nama, međutim, ni izdaleka neće ličiti na onu od pre.
3. OPTIMIZAM
Ovo je najoptimističnija varijanta, koja kaže da smo svedoci poslednjih trzaja korone, i kod nas i u svetu. Tako je, recimo, šef Katedre za higijenu Medicinskog fakulteta u Beogradu prof. dr Goran Belojević u nekoliko navrata izneo stav da će kraj pandemije biti već u decembru. Kako je objasnio, pozivajući se na primer španske groznice, svaka ovakva epidemija ima prirodan tok, koji traje otprilike dve godine. Dakle, ako je verovati dr Belojeviću, treba da izdržimo još samo malo.