Jaje našte srca
njima, a pre svega nam objašnjava simboliku obojenog jajeta.
- Što se tiče religijskog tumačenja simbolike jajeta, stvar je veoma jasna. I ovde je njegova uloga povezana s prvom očiglednom asocijacijom, a to je nastanak novog života i rađanje, pa se prema tome i koristi upravo na dan posvećen Hristovom vaskrsnuću, odnosno u prolećnom periodu kada se sve budi, napreduje i rađa. Za razliku od Božića, svaki kraj naše zemlje ne razlikuje se preterano u običajima.
- Uskrs ili Veidu ligdan, kako ga nazivaju u našim južnim krajevima, ne obiluje običajnim radnjama poput Božića na primer, tako da i nema lokalnih pojedinosti u obeležavanju praznika koje bi isticale jedan kraj u odnosu na neki drugi. Toga dana žene ustaju vrlo rano, odlaze na groblje i dele jaja za pokoj duše. Odlazi se i u crkvu na pričest,
čak i oni koji to ne čine stalno. Glavno obeležje praznika svakako je bojenje jaja koje se obavlja na Veliki četvrtak ili petak. U kraju aleksinačke Morave kaže se „da mastimo peraške“. U nekim krajevima mese se i posebni kravajčići s jajetom u sredini - po jedno jaje za decu i po dva za odrasle. U toku dana se
Zašto je važno da se u nedelju omrsimo jajima?
- Posle sedam nedelja dugog posta, na Uskrs ujutru ljudi se prvo omrse jajima. Lupaju ih međusobno uz radosne pozdrave: „Hristos vaskrse“i „Vaistinu vaskrse“. Poput svih ostalih postupaka u tretiranju uskršnjih jaja, i ovo ima za cilj da ljudima obezbedi makar delić tih zaštitničkih svojstava koja se pripisuju „peraškama“. ljudi tucaju tim jajima za zdravlje.
Naš sagovornik nam približava i naziv čuvarkuća, ali i šta treba da uradimo s onim od prošle godine.
- Takvim ofarbanim uskršnjim jajima pripisivana je naročita natprirodna moć. I crvena, kojom se najčešće farbaju, boja je krvi i simbolizuje život. Naročito je bilo poštovano to prvo ofarbano jaje koje je nazivano čuvarkuća, stražar ili strašnik. Njime se svaki ukućanin namaže po licu da bi bio zdrav i crven kao jaje. Ono treba da štiti čitav imetak i članove domaćinstva tokom cele godine. Prvo ofarbano jaje se čuva tokom cele godine na posebnom mestu da se ne bi razbilo i na proleće naredne godine valja ga zakopati u bašti, ispod neke plodne voćke.
UMIJTE SE VODOM U KOJOJ JE POTOPLJEN DREN, ZDRAVAC, BOSILJAK I CRVENO JAJE