U INAT I BAJDENU I TRAMPU!
Ogromna većina glasača otvoreno priznala da je izašla na izbore prvenstveno da glasa protiv druge političke opcije
Glasači u SAD izašli su na birališta da bi se, kako se ispostavilo, odlučili za manje od dva zla - Bajdenove demokrate ili Trampove republikance. Velika većina njih je, kako su i sami priznali, svoje biračko pravo iskoristila da glasa - u inat!
Od više od 240 miliona Amerikanaca koji su u utorak mogli da glasaju, to pravo iskoristilo je nešto manje od 50 odsto, što je drugi najveći odziv u više od 50 godina. Analitičari objašnjavaju da je došlo do revolta među glasačima u, kako se navodi, sve polarizovanijoj Americi. Tako je, iako Bajden i Tramp nisu bili na glasačkim listićima, velika većina glasača odlučila da glasa u inat jednom od njih.
Sedam od 10 republikanaca reklo je u anketi Asošijeted presa da su glasali u inat Bajdenu, dok je dve trećine demorata izjavile da su dali glas protiv Trampa. Da su demokrate u većem problemu, pokazalo je i to što skoro dve trećine glasača koji su podržali demokratske kandidate za Kongres smatra da Bajden nije jak lider, a njih oko 20 odsto da on „nema mentalnu sposobnost da efikasno obavlja predsedničke dužnosti“, navodi AP.
Američki mediji procenjuju da je bitka za Kongres takoreći pripala republikancima, dok će foto-finiš odlučiti ko će vladati Senatom. Naime, u trci za većinu u Predstavničkom domu vode republikanci sa 199:178, a za većinu je potrebno 218. mesta, dok je bitka za Senat ujednačena 48:48. Članovi Trampove stranke uvereni su u sigurnu pobedu i već najavljuju smenu
Nensi Pelosi, aktuelne predsedavajuće Kongresa.
S druge strane, što se izbora za Senat tiče, najneizvesnije je u Džordžiji gde je razlika jedva nešto više od 11.000 glasova u koristi republikanskog kandidata, a zakoni te države nalažu da ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova, mora da bude održan drugi krug izbora, koji bi mogli da budu sprovedeni 6. decembra. Osim Džordžije, neizvesno je još u Arizoni, Nevadi i Viskonsinu. Demokrate su blizu pobede u Arizoni, gde imaju prednost od 217.000 glasova, dok su republikanci u blagoj prednosti u
Tramp gotovo sigurno preotima Kongres, a Senat najverovatnije ostaje u Bajdenovim rukama
Viskonsinu (39.000) i Nevadi (615). Trenutni odnos snaga u Senatu je izjednačen, s tim što demokrate imaju podršku dva nezavisna kandidata, dok republikanci imaju čistih 50. Predviđa se da će demokrate ipak zadržati većinu u Senatu, pošto čak i u slučaju nerešenog rezultata 50:50 pravo da presudi o odlukama pripada potpredsednici SAD Kamali Haris, koja je član te stranke. Da bi preuzeli Senat, republikanci moraju da pobede u čak tri od četiri savezne države, ali analitičari smatraju da takav plasman, bez obzira na izuzetno tesnu razliku, nije realan.
Inače, Amerikanci su osim za Kongres i Senat glasali i za izbor guvernera u 36 saveznih država, kao i na lokalnim izborima.
Američki mediji juče su javljali da će konačni rezultati možda biti poznati danas, ali da je najverovatnije da će se na verifikaciju sačekati možda i nekoliko nedelja, pošto se očekuju brojne pritužbe, naročito iz tabora republikanaca.