Prepoznajte diskus herniju
Ako osetite bol u donjem delu leđa, u jednoj nozi ili u obe noge, koji traje više od 10 dana i ne prolazi ni uz pomoć analgetika, potražite pomoć lekara, upozorava dr sci. med. Vladimir Lalošević
i to najčešće kod mlađih ljudi Dan nam prođe u sedenju, zaboravili smo šta znači fizička aktivnost… Zato vremenom počinjemo da osećamo razne neprijatnosti u predelu kičmenog stuba. Neke prođu same od sebe, neke posle manjeg razgibavanja, ali pojedine ne jenjavaju. Imaju dublji uzrok i zahtevaju ozbiljniji tretman.
Ukoliko osetite bol u donjem delu leđa, zatim u jednoj nozi ili obe noge, koji traje više od 10 dana i ne prolazi ni uz pomoć analgetika, potražite pomoć le- kara. To je prvi znak diskus hernije, oboljenja kičme koje nastaje kada mekani deo međupršljenskog diska „iscuri“iz svog ležišta u kičmeni kanal i vrši pritisak na korene nerava. Od ove bolesti boluje dva odsto opšte populacije, dok se samo od pet do deset odsto njih operiše. Najčešća je lumbalna ili slabinska diskus hernija.
– Diskus hernija nastaje uglavnom kao posledica delovanja traume, to jest dizanja tereta ili teškog fizičkog rada, i to najčešće kod mlađih ljudi. Ako pak nije traumatskog porekla, onda su u pitanju pacijenti sa urođenom slabošću samog hrskavičavog dela diskusa – objašnjava dr sci. med. Vladimir Lalošević iz Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti „Banjica“.
Diskus hernija se uglavnom javlja kod osoba između 25. i 35. godine života. Mnogo češće obolevaju muškarci, u odnosu 3 : 1, što se vezuje za teži fizički rad i bavljenje sportom. A starenje nije pretnja da možemo imati probleme sa ovom bolešću.
– Starenjem nismo izloženi većem riziku jer ono prouzrokuje degeneraciju ne samo diskusa, koji okoštava, već i okolnih struktura, tako da su kod starijih osoba češće prisutne degenerativne promene u smislu suženja spinalnog kanala. Individualne karakteristike, kao što je slabost hrskavičavog prstena, tipične su za mlađu životnu dob – kaže dr Lalošević.
Lečenje diskus hernije ne znači odmah i operativni postupak. Stanje se može spasti i na druge načine.
– U zavisnosti od kliničke slike i neurološkog stanja određuje se tip lečenja, koji je u prvom mahu konzervativan, podrazumeva vežbe istezanja lumbalnog segmenta uz analgetike, antireumatike i miorelaksanse. Ukoliko to ne pomogne u naredna dva meseca i bol se i dalje održava, onda dolazi u obzir operativno lečenje – objašnjava dr Lalošević i dodaje da je operacija jedini spas tek kada postoji neurološki deficit kao što je palo stopalo ili sindrom kaude ekvine, koji obuhvata senzitivne i motorne poremećaje donjih ekstremiteta, poremećaj pražnjenja mokraćne bešike i debelog creva ili poremećaj seksualne funkcije.
Nakon operacije, ukoliko se oboleli diskus izvadi, pacijent obično nema nikakve tegobe. Prema rečima našeg sagovornika, drugi dan od operacije on ustaje i hoda, narednih mesec dana oporavlja se do normalnog stanja.
Diskus hernija se uglavnom javlja između 25. i 35. godine života i češće pogađa muškarce