Rizik od tromba shvatite ozbiljno
Začepljenje arterija vodi u šlog, može očas posla da stvori plućnu emboliju, a vrlo često je i glavni krivac za spontani pobačaj
Tromboze su začepljenja krvnih sudova arterija i vena, a mogu da se manifestuju srčanim i moždanim udarom, plućnom embolijom ili venskom trombozom. Iako ova bolest najčešće ne bira godine i pol, istraživanja pokazuju da su žene ipak u većoj opasnosti, posebno u trudnoći i tokom porođaja.
Šta su tromboze, do kojih komplikacija dovode i zašto su češće kod žena, objašnjava prof. dr Ivo Elezović, hematolog.
– Prekomerno zgrušavanje krvi na pogrešnom mestu u pogrešno vreme, koje za posledicu ima začepljenje krvnog suda ili trombozu, zahvata i arterije i vene. U srednjim i kasnijim godinama češće su zastupljene arterijske tromboze, koje smanjuju ili blokiraju snabdevanje određenih tkiva ili organa kiseonikom, pa za posledicu imaju srčani udar, a nešto ređe i šlog. U životnoj dobi do 40. godine češće su venske tromboze, a posle 40. su na drugom mestu po učestalosti, iza akutnog infarkta srca – kaže profesor Elezović.
I dugo sedenje je faktor rizika
Šlog se, kao posledica tromboze, dva puta češće javlja kod žena do 40 godina starosti, a infarkt srca je četiri-pet puta učestaliji kod muškaraca do 55. godine života.
– Dok arterijske tromboze mogu da budu fatalne, venske tromboze obično ne ugrožavaju život obolelog, ali opasnost predstavljaju otkinuti delovi venskog tromba, tromboembolosi, koji cirkulacijom mogu da dođu do pluća, da zapuše plućnu arteriju i izazovu komplikaciju koja se naziva plućna tromboembolija. U zavisnosti od veličine začepljenog krvnog suda, plućna embolija može da bude opasna po život – navodi doktor Elezović.
Neki ljudi su skloniji dubokoj venskoj trombozi od drugih, a faktori rizika za stvaranje krvnih ugrušaka su ateroskleroza, dugo sedenje, srčane aritmije, hirurški zahvati, nasledni faktor, trudnoća i posleporođajni period. Istraživanja pokazuju da se rizik od pokretanja tromba udvostručuje kod carskog reza i prevremenog porođaja, a najugroženije su gojazne žene starije od 35 godina koje puše, kao i trudnice koje imaju dijabetes, proširene vene i zapaljenske bolesti creva.
Desetogodišnje istraživanje Instituta za transfuziju krvi Srbije u kom su praćene žene koje su imale ponavljane gubitke trudnoće pre 20. nedelje pokazuje da 38 odsto njih ima pojačano zgrušavanje krvi, odnosno trombofiliju. U slučaju smrti ploda u materici učestalost trombofilije je 54,5 odsto.
– Takvi pacijenti zahtevaju adekvatno praćenje i lečenje ako su u pitanju trom-
Žene koje su imale dva spontana pobačaja treba da ispitaju da li imaju antifosfolipidna antitela
boze i primenu odgovarajuće terapije radi prevencije pobačaja. Kod trudnica s povećanim rizikom od tromboze, ili za lečenje tromboze tokom trudnoće i od četiri do šest nedelja posle porođaja, mogu da se koriste samo heparin ili heparin male molekulske mase.
Zbog neželjenih dejstava na plod primena antagonista vitamina K je u prvom trimestru trudnoće kontraindikovana – kaže doktor Elezović.
Prava terapija je najvažnija
Žene su po prirodi izložene situacijama koje nose veći rizik od tromboze. U trudnoći i pri porođaju, na primer, plod pritiska vensku cirkulaciju, pa ako postoji neka urođena trombofilija, češće dolazi do tromboze.
- Žene koje su imale dva i više spontanih pobačaja treba da budu laboratorijski ispitane radi utvrđivanja prisustva antifosfolipidnih antitela, ali i drugih trombofilija – naglašava doktor Elezović.
Veoma je važno da se svaka tromboza, i arterijska i venska, leči na odgovarajući način.
– Trombolitici se uglavnom primenjuju za lečenje arterijske tromboze zato što su u stanju da istope tromb. Zahvaljujući trombolitičkoj terapiji, značajno se popravio uspeh lečenja srčanog udara, a smrtnost pacijenata je smanjena za 40 odsto primenom leka u prva dva sata nakon infarkta. Primenjuju se i antikoagulansi, koji ne mogu da rastope tromb, ali zaustavljaju njegov rast i otkidanje tromba.