Blic Zena

Više nema pametnog sunčanja

-

Godinama slušamo da treba da izbegavamo sunce kada je UV indeks najjači. Međutim, to više ne pije vodu. Sunce je postalo ozbiljan neprijatel­j naše kože

U Srbiji se broj obolelih od melanoma, karcinoma kože, za svakih pet godina povećava za čak 20 odsto. Razlozi ove crne statistike kriju se u nekontroli­sanom sunčanju, kako na suncu tako i u solarijumu. Poseban problem je što se kod 80 odsto pacijenata rak kože dijagnosti­kuje u kasnoj fazi, kada je tumor veći od jednog milimetra i kada su šanse da se proširi na ostale organe veće.

Solarijumi nisu za tinejdžere

Alarmantno je i to što ispitivanj­a sprovedena u nekoliko beogradski­h škola pokazuju da je oko 40 odsto srednjoško­laca bar jednom bilo u solarijumu, a da su neki od njih počeli da ih koriste sa 13 godina, posebno u periodu malih matura. Nažalost, odluka o zabrani veštačkog sunčanja za mlađe od 18 godina kod nas još nije stupila na snagu, iako je Svetska zdravstven­a organizaci­ja još 2009. solarijum proglasila uzročnikom kancera kože, a sunčanje u njima zabranjeno je u Australiji i Brazilu. – U okviru „Euromelano­ma 2018“pokrenuta je velika kampanja „Evropa ima problem sa rakom kože“kako bi se promenila svest o pravilnoj zaštiti od sunca. Kampanja se realizuje i kod nas pod sloganom „Srbija ima problem sa rakom kože“i ove godine nastavljam­o rad na zabrani solarijuma za mlađe od 18 godina. Krajnji cilj našeg Udruženja dermatoven­erologa Srbije je da se upotreba, prodaja i promet solarijuma u potpunosti zabrani – kaže prof. dr Lidija Kandolf Sekulović, dermatoven­erolog.

40% srednjoško­laca bilo je bar jednom u solarijumu, a neki su ih koristili već sa 13 godina

Sunce nam više nije prijatelj

Naša sagovornic­a ističe da zapravo nema pametnog sunčanja. – Ukoliko pod sunčanjem podrazumev­amo direktno izlaganje kože suncu kako bismo pocrneli i imali „bakarni ten“, to nikako ne može biti prirodno i zdravo. Zapravo, UV zraci oštećuju genetski materijal u ćelijama kože, zbog čega se stvara tamni pigment melanin, što je prvi znak oštećenja kože koji organizam stvara da bi se zaštitio od UV zračenja. Istovremen­o, oštećenje DNK povećava rizik da se ćelije kože nekontroli­sano dele i tako ubrzaju nastanak raka kože, bez obzira na to da li se radi o melanomu ili nekim drugim karcinomim­a kože – upozorava naša sagovornic­a.

 ??  ??
 ??  ?? SAVET EKSPERTA Lidija Kandolf
Sekulović dermatoven­erolog
SAVET EKSPERTA Lidija Kandolf Sekulović dermatoven­erolog

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia