Više nema pametnog sunčanja
Godinama slušamo da treba da izbegavamo sunce kada je UV indeks najjači. Međutim, to više ne pije vodu. Sunce je postalo ozbiljan neprijatelj naše kože
U Srbiji se broj obolelih od melanoma, karcinoma kože, za svakih pet godina povećava za čak 20 odsto. Razlozi ove crne statistike kriju se u nekontrolisanom sunčanju, kako na suncu tako i u solarijumu. Poseban problem je što se kod 80 odsto pacijenata rak kože dijagnostikuje u kasnoj fazi, kada je tumor veći od jednog milimetra i kada su šanse da se proširi na ostale organe veće.
Solarijumi nisu za tinejdžere
Alarmantno je i to što ispitivanja sprovedena u nekoliko beogradskih škola pokazuju da je oko 40 odsto srednjoškolaca bar jednom bilo u solarijumu, a da su neki od njih počeli da ih koriste sa 13 godina, posebno u periodu malih matura. Nažalost, odluka o zabrani veštačkog sunčanja za mlađe od 18 godina kod nas još nije stupila na snagu, iako je Svetska zdravstvena organizacija još 2009. solarijum proglasila uzročnikom kancera kože, a sunčanje u njima zabranjeno je u Australiji i Brazilu. – U okviru „Euromelanoma 2018“pokrenuta je velika kampanja „Evropa ima problem sa rakom kože“kako bi se promenila svest o pravilnoj zaštiti od sunca. Kampanja se realizuje i kod nas pod sloganom „Srbija ima problem sa rakom kože“i ove godine nastavljamo rad na zabrani solarijuma za mlađe od 18 godina. Krajnji cilj našeg Udruženja dermatovenerologa Srbije je da se upotreba, prodaja i promet solarijuma u potpunosti zabrani – kaže prof. dr Lidija Kandolf Sekulović, dermatovenerolog.
40% srednjoškolaca bilo je bar jednom u solarijumu, a neki su ih koristili već sa 13 godina
Sunce nam više nije prijatelj
Naša sagovornica ističe da zapravo nema pametnog sunčanja. – Ukoliko pod sunčanjem podrazumevamo direktno izlaganje kože suncu kako bismo pocrneli i imali „bakarni ten“, to nikako ne može biti prirodno i zdravo. Zapravo, UV zraci oštećuju genetski materijal u ćelijama kože, zbog čega se stvara tamni pigment melanin, što je prvi znak oštećenja kože koji organizam stvara da bi se zaštitio od UV zračenja. Istovremeno, oštećenje DNK povećava rizik da se ćelije kože nekontrolisano dele i tako ubrzaju nastanak raka kože, bez obzira na to da li se radi o melanomu ili nekim drugim karcinomima kože – upozorava naša sagovornica.