Da li su probiotici zaista efikasni
Profesor dr Srđan Đuranović, gastroenterolog iz Kliničkog centra Srbije, odgovara na pitanja zbog čega se javljaju neželjena dejstva antibiotika i da li nam probiotici mogu pomoći
Crevna flora ili mikrobiota, kako se stručno zove, predstavlja više od 500 vrsta mikroorganizama koji normalno naseljavaju čovekova creva, što je skoro 10 puta više od svih ćelija koje sačinjavaju ljudski organizam. Zato je svaka promena crevne flore povezana s mnogim bolestima, imunskim, infektivnim, metaboličkim, moguće i malignim. U takvim situacijama neophodno je da se uzimaju probiotski preparati.
DA LI PROBIOTICI STVARNO POMAŽU
Probiotski preparati dokazano pozitivno utiču na virusima uzrokovano zapaljenje creva, praćeno učestalim prolivastim stolicama. Vrlo su korisni i kod sindroma nervoznih creva, a treba ih obavezno uzimati i kod svih dijareja. Ipak, probiotski preparati imaju najvažniju ulogu u sprečavanju i terapiji proliva kod pacijenata koji piju antibiotike.
ZBOG ČEGA SE JAVLJAJU NEŽELJENA DEJSTVA ANTIBIOTIKA
Antibiotici, pored svih korisnih efekata, nose i rizik od nastanka različitih komplikacija jer nisu sposobni da razlikuju dobre i loše bakterija u crevima, zbog čega neminovno narušavaju ravnotežu crevne mikrobiote. To se najčešće manifestuje učestalim prolivastim stolicama, ali i bolom u stomaku, grčevima, mučninom i nadutošću. Dijareja usled antibiotika nastaje kod oko polovine dece i odraslih. To znači da se praktično kod svake druge osobe koja pije antibiotik javljaju i neželjene posledice te terapije.
PROBIOTIK UZ ANTIBIOTIK? DA, ALI NE BILO KOJI
Danas se vrlo dobro zna da uzimanje određenih vrsta probiotskih preparata može sprečiti nastanak proliva i pomoći u lečenju pacijenata koji su zbog uzimanja antibiotika dobili proliv. Veliki problem nastaje kada treba odlučiti koji probiotski preparat uzeti u takvoj situaciji. Većina probiotika u svom sastavu ima tzv. dobre bakterije. Međutim, one su i same osetljive na dejstvo antibiotika, pa njihovo istovremeno uzimanje vodi smanjenom efektu takvog preparata.
BULARDI OTPORAN NA ANTIBIOTIKE
Na sreću, pored probiotskih bakterija postoji i jedna probiotska gljivica – Saccharomyces boulardii (bulardi). Ime je dobila po Henriju Bulardu, francuskom mikrobiologu. Boraveći u Aziji 1923. godine, u jednom selu u kome je vladala epidemija kolere, primetio je da proliv brže prolazi kod seljaka koji su žvakali koru azijske trešnje liči. Ispitujući pod mikroskopom koru te biljke, utvrdio je da ona obiluje kvasnicama koje su kasnije, njemu u čast, nazvane Saccharomyces boulardii. Kako antibiotici nemaju efekta na kvasnicu, istovremeno uzimanje s antibiotikom neće uticati na njena probiotska svojstva. Pored toga, ova kvasnica ima značajno veću površinu ćelije od probiotskih bakterija. Zato efikasno, poput magneta u crevima, vezuje za sebe veći broj bakterija i virusa, i ubrzava njihovu eliminaciju iz organizma.
Takođe, „Bulardi“podstiče rast i razmožavanje „dobrih“bakterija u crevima, što je jako važno za potpunu obnovu crevne flore posle primene antibiotika. Postoje značajni dokazi izvedeni iz brojnih kliničkih studija, da uzimanje preparata Saccharomyces boulardii sprečava nastanak proliva kod osoba koje uzimaju antibiotike. Ako se proliv ipak javi, „Bulardi“pomaže u bržem ozdravljenju, to jest kraćem trajanju tegoba. Deluje čak i na Clostridium difficile, koja je najopasniji uzročnik proliva izazvanih antibioticima, a najčešće se javlja posle boravka u bolnici.
Jasno je da nije svejedno koji probiotski preparat se uzima za sprečavanje proliva koji nastaju usled primene antibiotika. Ne postoji univerzalni preparat koji pomaže u svakoj situaciji. Ali zato sada, u sezoni različitih respiratornih i drugih infekcija, važno je dobro razmisliti o pravilnom izboru probiotskog preparata. To predstavlja preduslov ne samo za sprečavanje antibiotskog proliva već i za održavanje balansa crevne mikrobiote, a samim tim i za očuvanje ukupnog zdravlja.