Korona ostavlja trag i kad je preležite
Dužina oporavka i posledice koje se javljaju kod pacijenata koji su preležali kovid-19 infekciju najviše zavise od težine same bolesti i veoma su raznolike – od malaksalosti i brzog zamaranja, preko šetajućeg bola u grudima i
stalnog kašljucanja, do promena na plućima
Još uvek se ne zna pouzdano s kakvim se sve posledicama po zdravlje suočavaju svi oni koji su uspeli da se izbore sa infekcijom kovida-19. Ono što je zasad sigurno jeste da je njihov spisak sve duži. Podaci iz Studije simptoma, koja je obradila podatke iz SAD-a, Velike Britanije i Švedske, ukazuju na to da se veoma sporo oporavlja između deset i petnaest odsto obolelih, uključujući i neke blage slučajeve. Kako pandemija traje tek nešto više od pola godine, niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko će takvi simptomi da potraju i može li kovid da izazove i neke hronične bolesti.
Na koje posledice se najčešće žale pacijenti iz Srbije, pitali smo prim. dr sci. med. Tatjanu Radosavljević, koja se s njima svakodnevno susreće u svojoj ordinaciji.
I pritisak skače, ali zbog stresa
– Dužina oporavka i posledice koje se javljaju zavise umnogome od težine same bolesti. Pacijenti s lakšim oblicima bolesti uglavnom se žale na produženu malaksalost sličnu osećaju hroničnog umora, a ponekad i na šetajuće bolove u grudnom košu, iako je nalaz na plućima uredan.
Pacijenti s težim oblicima bolesti, kaže doktorka, mogu imati produženi period rekonvalescencije sa izraženom malaksalošću, zamaranjem, bolovima u vidu pritiska u grudima, povremenim kašljucanjem i potrebom da stalno pročiste grlo.
– Ponekad se javlja i povišeni krvni pritisak i problemi s želucem, no oni se pre mogu pripisati stresu koji prati sama pojava bolesti i neizvesnosti zbog njenog ishoda. Tad je neophodna kontrola krvne slike i CRP-a, a ponekad i kardiološka kontola i kontrola kod pulmologa.
Najteži pacijenti se najduže oporavljaju
Nažalost, navodi naša sagovornica, kod pacijenata koji su imali teške forme bolesti, sa obostranim upalama pluća ili su pak bili na respiratoru, period oporavka traje najduže, i oni treba da se prate duže vreme.
– Savetuje se da se njima ponovi CT pluća kada bolest prođe, nakon tri meseca, i da se uporede ti nalazi da bi se videlo da li zaostaju tzv. sekvele ili posledice u plućima. Ovakvi pacijenti zahtevaju praćenje pulmologa najmanje godinu dana – ističe doktorka.
Od pojave pandemije, kaže, proteklo je malo vremena da bi stručnjaci mogli da predvide da li će se usled kovida javiti promene u plućima u vidu tzv. fibroze pluća, bolesti gde se plemenito plućno tkivo zamenjuje vezivom, što je jako teška bolest.
– Međutim, ovaj termin se često meša s onim koji označava prisustvo ožiljaka u plućima, a to su pleuralne priraslice ili fibrozne trake u plućima, koje su samo znak da ste imali upalu pluća i nisu specifične samo za kovid-19 – kaže doktorka.
Doktorka Radosavljević savetuje pacijente koji se oporavljaju od kovida da uzimaju vitaminsku terapiju, dosta tečnosti, da krenu u lagane šetnje i da rade lakše vežbe disanja