Nalivanje tečnošću okidač za bubrežni napad
Bubrežne kolike, pokazuju istraživanja, češće se javljaju leti, jer se tokom vrelih letnjih dana bukvalno nalivamo vodom, sokovima i neumereno jedemo lubenicu
Teritorija Srbije je intenzivno kalkulogeno područje, koje pogoduje nastanku peska i kamena u bubregu, što znači da dosta ljudi ima neku vrstu kalkuloze urinarnog trakta. Nažalost, usled toga mnogi od njih bar jednom u životu dožive bubrežnu koliku, odnosno bubrežni napad praćen jakim bolom. Šta su bubrežne kolike, kako nastaju i zašto se češće javljaju leti, pitali smo prof. dr Zorana Džamića, urologa i direktora Klinike za urologiju KCS.
– Bubrežni napad jeste odbrambeni mehanizam organizma na kretanje partikula, kamena ili sitnog peska kroz urinarne puteve. On pravi reakciju samog or- gana na to dešava- nje, a manifestuje se prevashodno bolom koji se najčešće pojavljuje u slabini sa određene strane, u zavisnosti od toga o kom bubregu se radi – objašnjava prof. dr Džamić.
Taj bol, kaže, polako ide napred, ispod rebarnih lukova, i spušta se prema genitalnom aparatu, s leve ili desne strane.
– Vrlo često bol ide u predeo velikih ili malih usmina
UMERENOST JE NAJVAŽNIJA
kod žena, ili u predeo mošnica kod muškarca i unutrašnju stranu butine. Zbog iritacije nervnog sistema često imamo mučninu, gađenje i povraćanje, što kliničkoj slici daje još spektakularniji i intenzivniji izgled.
Bubrežna kolika je najčešće pokazatelj da urin ne može neometano da prođe iz bubrega mokraćnim putevima do bešike, tj. da se zadržava na određenim mestima. Na taj način se gornje partije urinarnog trakta pune urinom koji se ne može adekvatno eliminisati.
Letnji meseci, pokazalo se, nekako su ekskluzivan period za nastajanje bubrežnog napada, iako se oni javljaju i zimi, jer se tokom vrelih letnjih dana bukvalno nalivamo vodom i drugim napicima.
– Unošenje većih količina tečnosti u kraćem vremenskom periodu može da unutar urinarnog sistema pokrene strukture koje su dotad bile uspavane. To znači da se neki kamenčići, koji se nalaze u donjim delovima čašičnog sistema bubrega, usled velikog priliva tečnosti pokrenu i krenu kroz urinarni trakt, pa imamo bubrežni napad. Takođe, veća količina tečnosti povećava mogućnost da se čestice peska slepljuju i formiraju kamen – kaže doktor Džamić.
Zato je, naglašava naš sagovornik, najvažnija umerenost u svemu, a naročito u količini tečnosti koju unosimo u or
ganizam. – Organizam traži tečnost, ona mora da se unosi u dovoljnoj meri, jer ako se unose male količine, te soli koje se natalože u bubrezima ne mogu da se izbace, a to nije dobro – kaže prof. dr Džamić i dodaje da ne treba apriori piti flaširanu vodu bez proveravanja njenog sastava jer je u nekim krajevima Srbije „česmovača“sasvim dobra za
piće.
SAVET