Bez venčića od đurđevka nema slave
Mnoge kuće u Srbiji Đurđevdan slave kao krsnu slavu, ali za ovaj veliki hrišćanski praznik vezuju se brojni običaji i narodna verovanja koje poštuju i kojih se pridržavaju gotovo svi
Uspomenu na Svetog Đorđa, odnosno Georgija, svakog proleća evociraju i pravoslavci i katolici, svako po datumima svog kalendara. Kod pripadnika pravoslavne veroispovesti taj dan je 6. maj, dok je kod katolika to 23. april.
Ovo je praznik za koji se vezuje veliki broj narodnih običaja, magijskih radnji i verovanja, a ljudi najviše prizivaju i najsnažnije se mole za zdravlje, plodnost i zaštitu. Običaji i verovanja Srba u vezi sa Đurđevdanom su u narodu svakako postojali i pre nego što je primio hrišćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom, veruje se, preuzeo ulogu starog srpskog božanstva plodnosti. Glavni običaji su pletenje venaca od bilja, umivanje biljem i kupanje na reci.
Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama, kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni.
Ponegde je običaj da se kićenje zelenilom obavlja na sam Đurđevdan pre zore. Takođe, opletu se venčići od đurđevskog cveća: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata. Venci stoje iznad vrata do sledećeg Đurđevdana. Ujutru se svi umivaju vodom: deca „da budu zdrava kao dren“, devojke „da se momci grabe oko njih“, stariji – „da budu zdravi“, domaćin „da mu kuća bude dobro čuvana“– svaki prema svojim potrebama i željama. Veliku važnost ima i kupanje na reci, pre sunca, a ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća. Narod na Đurđevdan, rano pre zore, zajednički odlazi u prirodu na Đurđevdanski uranak, na neko zgodno mesto u šumi, proplanak ili pored reke. Za ovo se pripremi jelo i piće – obavezno je jagnje na ražnju, a oni koji su za to zaduženi odu mnogo ranije na zakazano mesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu, pa pesma, smeh i zabava traju i do popodnevnih sati.
Na Đurđevdan ne valja spavati, „da ne bi bolela glava“, a ako je neko spavao, onda na Markovdan, tri dana kasnije, treba da spava na tom istom mestu
SAVET EKSPERTA