Mit o Alanu Fordu
Odlična politička satira, avanture grupe TNT u stripu pu „Alan Ford“možda nisu u promenile istoriju stripa, a, ali su svakako uticale na život generacija koje su u uz njega odrastale u SFRJ. FRJ.
Strip je nastao u Italiji, gde Roberto Raviola i Lučano ano Sekija, poznatiji pod pseuseudonimima Magnus i Maks Bunker, 1969. pokreću priču ču o najsmotanijoj ekipi na svetu etu - grupi TNT. Radnja se dešava va u Njujorku, gde se kroz avantunture TNT ekipe u stvari ismeva meva kapitalističko američko drušruštvo, ali i totalitarizam istočnih čnih zemalja. U bivšoj SFRJ „Alan Alan Ford“počinje da izlazi 1972, 972, a prve brojeve s prevodima ima na hrvatski jezik objavljuje zagrebački „Vjesnik“.
- „Alan Ford“je bio popularan jedino u Italiji i u SFRJ. Iako je nakratko izlazio i u Francuskoj i u Južnoj Americi, ubrzo je bio zaustavljen jer nije bilo dovoljno interesovanja. O razlozima popularnosti može da se nagađa, a jedan od njih je što mi u to vreme nismo imali nijedan strip koji se na ironičan način bavio stvarnošću. On se pojavljuje u vreme kada su se ljudi zaželeli nečega što nije avantura ili geg - priča stripcrtač Aleksandar Zograf.
Kako kaže, jedan od razloga velike popularnosti bio je i sjajan, hrvatski prevod Nenada Briksija, koji je bio prilagođen lokalnoj kulturi. To je, zapravo, bila neka urbana varijanta hrvatskog jezika, koja se primila u svim republikama bivše SFRJ.
- Svemu tome treba dodati odličnu distribuciju jer je „Alan Ford“stizao do svake trafike u tadašnjoj Jugoslaviji. Čak i nakon raspada SFRJ i ratova devedesetih godina, „Alan Ford“je jedini strip koji je bio reprintovan i objavljivan ponovo u svim bivšim republikama - objašnjava Zograf.
Reper i pisac Marko Šelić Marčelo, inače obožavalac i poznavalac „Alana Forda“, kaže da je stara Juga bila zainteresovana za stripove kao takve, pa je svaki novi junak već imao pripremljeno tle i utabanu stazu šanse da uspe - ako u njemu ima ičega vrednog pažnje. On objašnjava da je „Alan Ford“primarno namerio da pleni svojim anti Džejms Bond štimungom, ali ta parodična b(ij)eda kod nas je primljena verovatno i satiričnije nego što je scenarista Bunker originalno zamislio.
- To je do te mere bilo ogledalo naše stvarnosti da se dogodila potpuna identi- fikacija. Mnogi su potpuno izgubili iz vida da je reč o italijanskom stripu i bili su potpuno ubeđeni da je „Alan Ford“domaći proizvod: potkupljivi gradski većnici koji nalikuju svinjama, nesposobni policijski inspektor, starac diktator, karikaturalni siromasi na ivici opstanka na jednoj i bogatuni na drugoj strani, sveopšta vladavina grabežljivosti i korupcije... Glavna osobina karikature jeste da ističe mane tako što ih preuveličava, a nama ništa u tom stripu nije izgledalo preuveličano, nego autoironično - priča Marčelo.
Kako kaže, iako je Briksi napravio prevod koji zapravo ne odgovara nijednom stvarnom govoru, stvorio je nešto izuzetno i autentično, što i danas stoji kao školski primer odličnog prevoda.
„Alan Ford“se i dalje štampa i prodaje u Srbiji, ali to nije isti onaj strip koji je postojao sedamdesetih godina.
- Prvih sedamdesetak svezaka stripa radio je čuveni Magnus iz Italije, i to je bila originalna varijanta stripa. Međutim, on u nekom trenutku napušta rad na njemu, tako da sve posle toga nije bilo ni blizu onoga s početka - kaže Zograf.
Da je „Alan Ford“popularan i danas, kažu i u beogradskoj knjižari „Alan Ford“.
- Sve je manje interesenata za strip uopšte, a izdavača i izdanja ima više nego ikada. Zanimljivo je da se ovaj strip više čitao u Srbiji nego u Hrvatskoj, valjda je ljudima bio zanimljiviji taj hrvatski prevod. „Alan Ford“je i danas jedan od najprodavanijih stripova - kažu u knjižari.