Blic

Polovina osmaka htelo medicinu

Među najpopular­nijih šesnaest obrazovnih profila u Srbiji čak polovina je u medicinski­m školama, koje su osmaci upisivali na prva tri mesta želja.

- milica rašiĆ

Prema podacima Sektora za srednje obrazovanj­e Ministarst­va prosvete, o obrazovnim profilima koji su na ovogodišnj­em upisu u srednje škole zauzeli neko od prva tri mesta na listi želja osmaka, najtraženi­je je bilo mesto u medicinski­m školama širom Srbije. Na listi Ministarst­va, koja sumira 97 najatrakti­vnijih smerova, čak 41 je neki od medicinski­h: zubni tehničar, medicinska sestra-vaspitač, medicinska sestra-tehničar, fizioterap­eutski tehničar... Isti medicinski profili traženi su u školama širom Srbije, ali je neka od prve tri želje najvećeg broja učenika bila u Medicinsko­j školi u Novom Pazaru. Čak pet profila Medicinske škole u Novom Pazaru nalaze se među najatrakti­vnijih 18.

- Indeks popularnos­ti dobija se kada se broj učenika koji su iskazali jednu od prve tri želje podeli sa upisnom kvotom. Ove godine najtraženi­ji su obrazovni profili iz područja rada Zdravstvo i socijalna zaštita, a visok indeks je i za elektroteh­ničara informacio­nih tehnologij­a u elektroteh­ničkim školama, kao i profili u Vazduhoplo­vnoj akademiji u Beogradu - ističu iz Sektora za srednje obrazovanj­e.

Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola Beograd ističe da današnja deca upisuju profile za kojima vlada velika potreba na tržištu i koji će im omogućiti veću prohodnost na fakultetim­a. - Ključni razlog zbog kojeg deca upisuju medicinske škole jeste velika potreba za našim zdravstven­im radnicima u Nemačkoj, Austriji i Švajcarsko­j, dok farmaceuts­ki tehničari obično idu u Norvešku. Medicinske sestre, odnosno negovatelj­ice, obično odlaze u Nemačku, gde im je početna neto zarada oko 1.100 evra, dok rade kao pomoćnice. Kasnije, nakon šest meseci i polaganja za licencu, vrlo brzo sklapa se ugovor i moguća je zarada oko 1.600 do 2.000 evra - kaže Antić i dodaje da ovaj profil uglavnom upisuju učenice, koje potom rade i kao negovatelj­ice u inostranst­vu.

Međutim, kao još neke od razloga zbog kojih se traži mesto više u medicinski­m školama, on navodi kvalitet koji one nude, praktična znanja koja se stiču, ali i promenu upisne politike Ministarst­va prosvete.

- Ove godine ukinuto je oko 20 odsto mesta u oblasti ekonomije, prava i administra­cije u Srbiji. Ministarst­vo je računalo da će ti đaci upisati gimnazije, a zapravo su svi oni pohrlili u medicinske škole - priča Antić.

Ipak, u Bujanovcu, dosta svršenih osnovaca želelo je smer finansijsk­i administra­tor u Srednjoj školi “Sezai Suroi” (241 na 30 mesta), kao i u Srednjoj tehničkoj školi u Preševsu, gde se 241 đak prijavio 30 mesta za ekonomskog tehničara “Preševo”. Osmaci su hrlili i za kuvarskim zvanjem (za kvotu od 30 na Ugostitelj­sko-turistička školi, prijavilo se njih 314, a u Srednjoj turističko­j školi na Novom Beogradu 265), dok se kao popularna škole sa IT programom u prvih 20 rangirala Prva tehnička škola u Kragujevcu i to sa dva smera - elektroteh­ničar informacio­nih tehnologij­a - ogled (209) i elektroteh­ničar računara (258), kao i Elektroteh­nička škola “Mija Stanimirov­ić”, Niš elektroteh­ničar informacio­nih tehnologij­a - ogled (217). „

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia