Bebe se rađaju u zgradi iz 1963.
Plodna i blagorodna zemlja prva je asocijacija na grad Vršac, reći će mnogi. No, bela kuga u Srbiji ne zaobilazi ni mesta koja se plodnošću diče. U Vršcu se danas godišnje rodi oko 600 beba, što je znatno manje no u danima kada su se današnje mame rađale
POSTAVLJENI 1963. GODINE, KADA JE I ZGRADA SAGRAĐENA, PODOVI SU SAMO JEDNOM SANIRANI, I TO TAKO ŠTO JE KAMEN OVLAŠ PREMAZAN FARBOM
U Opštu bolnicu ovog grada godinama se nije ulagalo po nekom sistemu. Neki delovi, poput pedijatrije i neonatologije, blistaju, dok je na ginekologiji komfor trudnica sveden na minimum.
Dok čekaju da se porode, trudnice sa drugim pacijentkinjama koriste jedan jedini toalet. Kada pređu u porođajnu salu, a iz nje u porodilište kreću nove muke.
Iako je pre nekoliko godina porodilište renovirano, neki rezultati tog rada su počeli da blede. U sobama u kojima najviše 20 porodilja provodi prve dane sa svojom novorođenčadi, podovi su počeli da se ljušte, a još mnogo toga je zrelo za opravku. - Postavljeni 1963. godine, kada je i zgrada sagrađena, podovi su samo jednom sanirani i to tako što je kamen ovlaš premazan farbom. Boja je u međuvremenu počela da se ljušti, da se lepi za stopala, a što je najgore, potpuno higijensko održavanje takvog patosa je gotovo nemoguće kaže v.d. direktora Opšte bolnice Vršac dr Danilo Mitrović.
On dodaje da su instalacije na odeljenju za ginekologiju odavno zrele za projekat koji će ih uvesti u 21. vek. Lift je, kaže, star koliko i pojedine bake i dede koji ispred odeljenja čekaju da prvi put vide svoje unuče.
- Kada sam pre desetak meseci postao direktor i ušao da pogledam to odeljenje, bio sam, blago je reći, zgrožen. Sama pomisao da neka porodilja
treba tu da leži, da u jednoj takvoj sobi čeka porođaj, veoma je deprimirajuća za mene kao lekara i čoveka - kaže dr Mitrović.
Osim ovih soba, zub vremena nagrizao je i porođajnu salu, salu za izolaciju i druge prostorije u kojima se rađa budućnost jednog od prvih banatskih gradova.