Nerešena pozadina Đinđićevog ubistva
I politička pozadina atentata na premijera Zorana Đinđića živa je rana srpskog društva zbog koje ni 14 godina nakon ubistva prvog demokratski izabranog premijera Srbije kontroverze o tom zločinu ne prestaju.
Politička pozadina najtežih krivičnih dela nije problematična samo u slučaju paljenja Ambasade SAD. U godinama nakon ubistva i pravosnažnih presuda ubicama premijera Zorana Đinđića javnost je ostala uskraćena za odgovor na pitanje koja je politička pozadina atentata. S tom namerom Srđa Popović, advokat porodice Đinđić, u novembru 2010. godine podneo je krivičnu prijavu protiv osuđenog organizatora ubistva Milorada Ulemeka Legije i egzekutora Zvezdana Jovanovića, ali i ondašnjeg predsednika Vojislava Koštunice i šefa vojne bezbednosti Ace Tomića. Sedam godina kasnije, uprkos najavama Miljka Radisavljevića - dugogodišnjeg tužioca za organizovani kriminal - istraga nije odmakla od predistražnih radnji.
- Očekujem političku volju aktuelne vlasti koja će omogućiti tužilaštvu da deluje u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima, a od tužilaštva malo inicijative i hrabrosti da se iz fioka izvade i prouče krivične prijave za političku pozadinu atentata koje je u naše ime, moje lično i u ime moje majke, podneo advokat Srđa Popović - rekla je u poslednjem intervjuu medijima 2015. godine Gordana Đinđić, sestra ubijenog premijera.
Koštunica i Tomić nikada nisu saslušani. Nekadašnji lider DSS o svojoj ulozi u političkoj pozadini ubistva ponavljao je tokom godina da nije odgovoran za ubistvo, te da je istraga pozadine atentata instrumentalizacija tužilaštva od Demokratske stranke. Na početku postupka ubicama Đinđića DSS je poručivao i da je politička pozadina ubistva Đinđića neka vrsta sukoba unutar Vlade, a njihov ministar pravde Zoran Stojković najavljivao je ukidanje Specijalnog suda i izjavljivao da je optužnica protiv Legije, Jovanovića i zemunskog klana „na staklenim nogama”.