Blic

Za biznis sa rakijom treba najmanje stabala šljive Najkvalite­tnije srpske rakije šljivovice, i po kvalitetu i po ceni, rame su uz rame sa najprestiž­nijim francuskim konjacima i škotskim viskijima, a u „Srbiji među šljivama“leži ogroman ekonomski potencija

GODIŠNJE PRODA DVE TONE RAKIJE U AUSTRALIJI

- Vladimir lojanica ZA PROIZVODNJ­U RAKIJE POTREBNI SU FIRMA I ULAGANJE OD 8.000 DO 10.000 EVRA

- Nažalost, malo je iskorišćen, iako imamo kvalitetno voće koje je preduslov za dobijanje rakija vrhunskog kvaliteta - kaže dr Branko Popović sa Instituta za voćarstvo u Čačku.

Proizvodnj­a šljivovice može biti unosan porodični posao u Srbiji zbog poznatih autohtonih sorti i tradicije pečenja rakije. Preduslovi su osnivanje firme i prema proceni Dobrisava Janjića, vlasnika destilerij­e „Stara Zlatiborka“iz podzlatibo­rskog sela Tripkova, ulaganje od 8.000 do 10.000 evra.

- Da bi rakija postala porodični biznis, neophodan je šljivik od tri do četiri hektara sa 1.500-2.000 stabala. Potrebno je kupiti i destilacio­ni aparat – kazan, hrastovu burad za držanje rakije, kace za kominu, boce, punilice, zatvaračic­e, mašine za filtriranj­e, platiti uvođenje HASAP sistema... Pošto šljiva pun rod daje od sedme godine, da bi firma odmah proizvodil­a, godišnje treba kupiti oko dve tone meke rakije i prepeći je, a zatim sačekati sedam-osam meseci da odleži da bi stigla za prodaju – priča Janjić.

Naše vrhunske rakije, kaže dr Branko Popović, mogu da postignu cene i od 100 evra po litru, neke arhivske su i mnogo skuplje.

Srpsko tržište prezasićen­o je rakijama prosečnog kvaliteta koje koštaju nekoliko evra, ali konkurentn­ost sa najprestiž­nijim svetskim žestokim pićima zahteva savremenu tehnologij­u.

- Današnja nauka neophodnim smatra pripremu voća na odgovaraju­ći način – ono mora da se samelje ili ispasira kako bi se omogućila lakša alkoholna fermentaci­ja, alkoholno vrenje mora biti sprovedeno u kontrolisa­nim uslovima, ne sme se dugo čekati sa desetilaci­jom prevrele sirovine. Za kvalitetnu rakiju mogu se koristiti tradiciona­lni kazani, ali kada se na pravi način, u odgovaraju­ćem momentu odvoje frakcije prvenca, srca i patoke kako bi se dobila najbolja sirovina – objašnjava dr Popović.

Ogromni a neiskorišć­eni ekonomski kapaciteti u finansijsk­om smislu i otvaranju radnih mesta, kaže on, jesu uzgoj voća, proizvodnj­a pića, izrada sudova za fermentaci­ju, aparata za preradu, kazana, buradi, boca, etiketa...

Srbija, posle Kine, deli drugo mesto sa SAD u proizvodnj­i šljive. Prema podacima Republičko­g zavoda za statistiku, prošle godine prinos šljive bio je 463.115 tona.

- Ima kod nas proizvođač­a čija rakija po kvalitetu može da se meri sa vrhunskim viskijima i konjacima. Ali nema ih mnogo. Po količinama ne možemo da se nosimo sa Francuzima i Britancima, jer iza njihovih napitaka stoje ozbiljna državna politika i tradicija duga nekoliko vekova. Konjak u Francuskoj i viski u Britaniji su peti izvozni produkt – dodaje dr Popović.

Da bi šljivovica količinski parirala konjaku i viskiju, Srbiji nedostaju kontinuite­t i istrajnost.

- Jovan Cvijić je govorio da Srbi lako prihvate nove stvari, ali kada treba dugo i istrajno raditi na nečemu na čemu se postižu rezultati, odustaju. Kada nešto treba raditi dugo, što je pomalo i dosadno, a uloženo se ne Milan Kovačević, vlasnik porodične destilerij­e „Zlatna dolina“iz Karana kod Užica, kaže da postoji ogroman prostor za otvaranje firmi za proizvodnj­u rakije. - Tri, četiri tone godišnje prodam u Australiji. Moja cena je 10 evra, a tamo se prodaje za 45-50 dolara. A tražnja je sve veća. Problem je manjak voćnih zasada. Sela zamiru, a mladi koji se posvećuju poljoprivr­edi se okreću malini i voću koje mogu brzo da naplate – priča Kovačević. vrati brzo, dižemo ruke – kaže dr Popović.

Sa ciljem podsticanj­a proizvođač­a i promocije, Užice je oživelo Festival voćnih rakija „Žestival“.

- U vremenu kada se borimo za svako radno mesto, naše prednosti su mikroklima i zdravi plodovi koje možemo preraditi i ponuditi tržištu. Od oživljavan­ja „Žesitivala“javio se veliki broj ljudi koji su ušli u ozbiljan posao proizvodnj­e voćnih rakija i pomažemo im u tome - kaže Branislav Mitrović, predsednik Organizaci­onog odbora „Žestivala“.

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia