Srbija u EU 2025? To je podstrek, ali ne tačan rok
Vladavina prava, bezbednost, ekonomski razvoj, povezanost, digitalizacija i pomirenje među narodima: ovih šest oblasti predstavljaće ključne sfere u kojima EU očekuje napredak zapadnoevropskih država u procesu pridruženja Uniji
Evropa i Zapadni Balkan dele iste vrednosti, izazove i zajedničku budućnost: to je ključna politička poruka juče usvojene strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan, rekla je na konferenciji nakon usvajanje dokumenta Federika Mogerini, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost. Ona je naglasila da je Unija videla mnogo reforme u regionu u prethodnoj godini, a balkanski narodi su doneli jasnu odluku da budu deo Unije.
- I danas im kažemo: i mi smo doneli istu odluku. Ne želim da se za pet ili 10 godina osvrnem i kažem da smo propustili ovu priliku - rekla je Mogerini.
Komesar za proširenje Johanes Han govorio je detaljnije o strategiji, koja osim političkih poruka sadrži i šest konkretnih inicijativa u 57 konkretnih akcija od 2018. do 2020. godine, usmerenih na rešavanje problema u šest ključnih sfera: vladavini prava, bezbednosti, ekonomskom razvoju, povezanosti, digitalizaciji i pomirenju.
Govoreći o famoznoj 2025. godini u kojoj se očekuje pristupanje Srbije i Crne Gore EU, Han je rekao da je datum perspektiva, a ne rok.
- Moguće je da će neke od zemalja tada biti primljene. To jako ambiciozno, ali je moguće. Ipak, EU neće pristati da primi novu članicu koja nije rešila unutrašnje probleme i konflikte sa susedima. Nema omekšavanja uslova, ali očekujemo da će ovaj datum predstavljati pozitivan pritisak na političare u regionu. Iz ugla EU moramo da shvatimo: ili ćemo izvoziti stabilnost, ili ćemo uvoziti nestabilnost rekao je Han.
Šta se konkretno navodi u pomenutoj strategiji? “Šest partnera iz zapadnog Balkana” ili “WB6” (Zapadnobalkanska šestorka), kako se nazivaju u dokumentu, pozivaju se da reše bilateralne granične sporove, iskorene organizovani kriminal i korupciju, pogotovo onu političku, te ostvare regionalnu saradnju i pomirenje nakon ratova devedesetih. Strategija jasno poziva sve države koje žele u EU da reše sporove sa susedima, uključujući granična
pitanja jer EU “ne želi da uvozi te probleme”. Takođe, strategija nalaže da se više poradi na rešavanju sudbina nestalih tokom ratova, kao i na prevladavanju razlika iz prošlosti i lečenju posledica rata.
- Još je potrebno vreme da se izleče rane iz devedesetih. Ali nakon 25 godina, vreme je da se rešavaju otvorena pitanja s novom energijom. Sve države nedvosmisleno moraju da se obavežu, rečima i delima, da će prevladati nasleđe prošlosti pomirenjem - navodi se u strategiji. To, konkretno, znači da će EK tražiti napredak u procesuiranju
ratnih zločina, depolitizaciji sudstva, odustajanju od netransparentnih javnih konkursa, poštovanje slobode medija.
Što se Srbije konkretno tiče, jedan problem je “univerzalan” i tiče se poteškoća sa poglavljem 23, dok je drugi bolno ličan i staje u jednu reč - Kosovo. Srbija, naime, u 2019. godini mora ispuniti 50 prelaznih merila u pomenutom poglavlju koje se bavi pravosuđem i temeljnim ljudskim pravima. Tek kada ih ispuni, EU će postaviti merila za zatvaranje tog poglavlja, koje je inače predviđeno da se desi na samom kraju pristupnih pregovora
(najkasnije dve godine pre prijema u članstvo, dakle, do 2023. godine).
Što se tiče kosovskog problema, kao što je tokom ove i prošle godine više puta naglašeno, Srbija u EU neće moći pre nego što potpiše pravno obavezujući sporazum sa Prištinom.
- Bez sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine putem dijaloga koji olakšava EU, ne može biti trajne stabilnosti u regionu. Obavezujući sporazum hitan je i ključan da bi i Srbija i Kosovo mogli da napreduju na njihovom evropskom putu - piše u strategiji.