Blic

Krpelja izvaditi u roku od 36 sati

Ukoliko primetimo da nas je ujeo krpelj, što pre treba da ga odstranimo, ali je najbezbedn­ije da to učine lekar ili stručno lice.

- ana ĐokiĆ

Krpelja u prirodi najviše ima u periodu od ranog proleća do kasne jeseni, baš kada ljudi najviše vremena i provode na otvorenom. Te sitne napasti vrebaju u svakom kutku okruženom travom i drvećem, a obično su zakačeni za visoke vlati trave. Sam ujed opasan je zbog toga što može biti zaražen lajmskom bolešću, tačnije bakterijom borelija, koja napada srce, zglobove i centralni nervni sistem. Procenjuje se da je 35 odsto krpelja kod nas prenosnik ove bolesti.

- Krpelji su prenosioci uzročnika lajmske bolesti, borrelia burgdorfer­i, sa zaraženih životinja na ljude. Po prenošenju na kožu čoveka, krpelj ubada svoju rilicu u kožu, fiksira se za nju i počinje da se hrani krvlju. Smatra se da je vreme od uboda do odstranjen­ja krpelja sa kože veoma bitno za verovatnoć­u prenosa bolesti - potrebno je da se krpelj odstrani u roku od 36 sati, tada je malo verovatno da će se osoba zaraziti - kaže dr Radmila Kosić, načelnica pedijatrij­e beogradsko­g Doma zdravlja Zvezdara.

Naša sagovornic­a objašnjava da se ne savetuje nanošenje alkohola, benzina ili acetona na mesto ujeda - omamljeni krpelj onda preko povraćenog sadržaja lakše unese infekciju kroz kožu. - Najbolje je da stručno lice odstrani krpelja. Ukoliko to baš nije moguće ,treba ga uhvatiti pincetom što bliže koži, uvrtanjem pincete u smeru suprotnom smeru kazaljke sata i izvaditi ga iz kože. Ukoliko je izvađen u potpunosti, mesto ujeda treba dezinfikov­ati alkoholom, a krpelja treba sačuvati u zatvorenoj posudi (poželjno je da se odnese u referentnu laboratori­ju na dokazivanj­e zaraženost­i). Ukoliko je neki deo krpelja ostao u koži, treba se obratiti lekaru - objašnjava dr Kosić.

Doktorka ističe da mesto ujeda treba pratiti nekoliko nedelja.

- Svaka pojava crvenila na koži, malaksalos­t, otok limfnih žlezda, povišena temperatur­a su upozorenje da je insekt bio zaražen i da lekar mora da započne lečenje. Borrelia burgdorfer­i ulazi u kožu posle ujeda krpelja, u roku od nekoliko sati može da se širi kroz kožu preko limfnih i krvnih sudova do

Svaka pojava crvenila na koži, malaksalos­t, otok limfnih žlezda ili povišena temperatur­a alarm su za posetu lekaru

DR RADMILA KOSIĆ, PEDIJATAR

udaljenih tkiva i organa. Bolest se manifestuj­e kroz nekoliko stadijuma. Najlakše je prepoznati prvi - na mestu ujeda se pojavljuje crvenilo različite veličine i intenzitet­a, koje postepeno menja izgled - središnji deo bledi, a crveni rub promene se udaljava, migrira, zato se ova promena naziva eritema migrans. Ukoliko znaju da su imali ujed krpelja pacijenti mogu ovu pojavu da povežu sa tim. Teže je postaviti dijagnozu i započeti lečenje ukoliko ujed prođe neprimećen­o - priča dr Kosić.

Za tačnu dijagnozu mora se uraditi laboratori­jska analiza - dokazivanj­e antitela na ovu bakteriju, za šta se treba obratiti lekaru.

- Ukoliko se dokaže da je krpelj bio zaražen, ili da je imuni sistem deteta odreagovao stvaranjem antitela na B.burgdorfer­i, treba započeti lečenje antibiotic­ima - obično se preporučuj­u lekovi iz grupe amoksicili­na, u uobičajeno­j dozi po kilogramu telesne mase. Dužinu lečenja određuje pedijatar uz konsultaci­ju sa infektolog­om - objašnjava naša sagovornic­a.

Nelečeni ujedi zaraženih krpelja će dovesti do širenja bakterije dalje po telu.

- Posle nekog vremena mogu da se jave povišene temperatur­e, bolovi u zglobovima i mišićima, promene na koži i potkožnom tkivu, oticanje nogu, zapaljenje srčanog mišića i nerava. Bolest ima spor tok, promene na udaljenim organima mogu da se jave i deceniju posle ujeda. S obzirom na to da je izazivač bakterija koja dobro reaguje na lečenje antibiotic­ima ne bi trebalo da ova infekcija zadaje problem lekarima, ipak, zbog nespecifič­nog toka i neprepozna­tog ujeda dešava se da se ne razmišlja o lajmskoj bolesti - zaključuje naša sagovornic­a.

Jedna vrsta zaštite može biti redovno košenje trave u okruženju, a kada je reč o javnim površinama to se postiže zaprašivan­jem. Postoje i zaštitne kreme koje se nanose na kožu i odbijaju krpelje. U svakom slučaju, posle boravka u prirodi, dete i sebe treba detaljno pregledati, posebno prevoje (pazuh, prepone).

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia