Podela Kosova opet u žiži, da li je to rešenje realno?
Nakon ministra Dačića, i ministri Ljajić i Vulin poslednjih dana otvoreno su govorili o podeli Kosova kao najpovoljnijem scenariju za rešenje krize u južnoj srpskoj pokraijini. Šta Srbija dobija, a šta gubi u slučaju takvog scenarija? POSLE DAČIĆA, I MINI
Barjak plana o podeli Kosova kao najbezbolnijem rešenju krize godinama je bio u rukama samo jednog istaknutog političara - lidera SPS Ivice Dačića. Poslednji put Dačić je ovu ideju ponovio krajem maja, kada je rekao da i dalje veruje da bi Albanci pristali na podelu kada ne bi bili pod uticajem svojih „mentora”. Dan-dva kasnije ambasador Čepurin rekao je medijima da bi “Rusija prihvatila podelu Kosova ako Srbija bude smatrala da je to najbolje rešenje za nju”. Njihovi stavovi su bili izolovani - donedavno. Jer poslednjih dana klima se, po svemu sudeći, menja.
Najpre je ministar trgovine Rasim Ljajić u jučerašnjem intervjuu “Blicu” rekao da je podela Kosova dobro, premda zakasnelo rešenje.
- Da je to neko Albancima ponudio 1999. godine, verujem da bi oberučke prihvatili - rekao je Ljajić, ali je istovremeno rekao i da je protiv ovog rešenja dobar deo međunarodne zajednice. Ministar Vulin je, takođe za vikend, u intervjuu za Tanjug izneo, kako je rekao, lični stav po kome bi najbolje rešenje za KiM bilo “razgraničenje”.
- Smatram da je razgraničenje najbolje rešenje za Kosovo i Metohiju. Takvim rešenjem osujetilo bi se stvaranje velike Albanije, koju, sad već i kao ministar i političar, vidim kao najveću opasnost za region. Na KiM se mora zaustaviti širenje velike Albanije i mora se zaustaviti proces destabilizacije ovog regiona. Drugačije nije moguće - rekao je Vulin. On je precizirao da je razgraničenje samo okvirna ideja koja bi morala da se razradi.
U susret pravnoobavezujućem sporazumu Beograda i Prištine, projektovanom za kraj ove godine, pritisak raste, a opcija podele se sve ozbiljnije razmatra. Šta su njene prednosti, a šta mane?
Podela Kosova je najracionalnije rešenje, smatra analitičar Dragomir Anđelković.
- Da, verovatno bismo dobili više da smo to predložili ranije, ali šta je tu je. Treba imati na umu da bez dogovora sa nama Kosovo nikada neće biti prava država. Po mom mišljenju, u pitanju je dobro rešenje, ali samo ako se podela Kosova veže za pitanje Republike Srpske - kaže Anđelković.
U ovom scenariju podrazumeva se da bi manastiri južno od Ibra dobili eksteritorijalnost, što bi morao da garantuje Unesko.
- Što se tiče mana, sporazumom bismo se odrekli dela teritorije, u istoriji bi to tako bilo zapisano. Ipak, to bi se moralo prihvatiti, ali sa kompenzacijom - kaže Anđelković.
Programski direktor CESID-a Bojan Klačar, međutim, ove istupe ministara vidi kao signale toga da državni vrh opipava puls povo-