Uvođenje vojnog roka košta 700 miliona evra
Izjava predsednika Aleksandra Vučića da država razmatra uvođenje obaveznog roka od 2020. ili 2021. godine ponovo je polarizovala Srbiju. U vezi sa jednim, međutim, nema dileme - vraćanje regruta je izuzetno skupo.
Prema poslednjim procenama, prva godina uvođenja vojnog roka koštala bi Srbiju čak 700 miliona evra.
I sam Vučić je prilikom najave ove novine naglasio ekonomski aspekt, pa je rekao da će država razmotriti uvođenje obaveznog vojnog roka na tri ili šest meseci, u zavisnosti od analiza i procena Ministarstva odbrane i raspoloživih finansijskih sredstava. U Ministarstvu odbrane potvrdili su da se na osnovu naređenja predsednika pristupilo izradi studije o svim modalitetima i mogućnostima vraćanja obavezne vojske. Poslednje analize donele su vrtoglave brojke, kako ističu u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku (BCBP).
- Tokom mandata prethodnog ministra odbrane urađena je interna analiza koja je pokazala da bi samo prva godina ponovnog uvođenja vojnog roka koštala tadašnjih 70 milijardi dinara, odnosno 0,7 milijardi evra, koliko iznosi skoro čitav ovogodišnji budžet Ministarstva odbrane. Poređenja radi, vojni budžet Austrije, u kojoj postoji obaveza služenja vojnog roka, za 2018. iznosi oko 2,4 milijarde evra naglašava Marija Ignjatijević, istraživač u BCBP-u.
Kako kaže, u tom slučaju, jasno je da je vraćanje vojnog roka teško izvodljivo u skorijoj budućnosti.
- Bilo bi neodgovorno povećati izdvajanja za odbranu nauštrb nekih drugih javnih dobara, kao što su zdravstvo, kultura, obrazovanje i slično. S druge strane, postavlja se pitanje da li je Srbiji i zašto potrebno obavezno služenje vojnog roka? Vraćanje vojnog roka bi svakako trebalo da bude tema širokih konsultacija sa stručnjacima, kao i sa građanima. Kada je BCBP tokom javne rasprave o nacrtima strategije nacionalne bezbednosti i odbrane postavio pitanje da li koncept totalne odbrane, koji se uvodi ovim dokumentima, podrazumeva ponovno uvođenje vojnog roka, iz Ministarstva odbrane naveli su da se taj koncept više tiče civilne zaštite - podvlači Ignjatijevićeva. Ona dodaje da se tema obaveznog vojnog roka može pre interpretirati kao politička poruka nego kao argument iznet nakon sveobuhvatne analize ekonomskih i odbrambenih potreba i interesa Srbije.
S druge strane, profesor na Fakultetu bezbednosti Zoran Dragišić smatra da ako se Srbija strategijama nacionalne bezbednosti i odbrane opre-
Obavezan vojni rok imaju Švedska, Švajcarska i Finska, koje nisu članice NATO
delila za vojnu neutralnost i koncept totalne odbrane, onda je neizbežan obavezni vojni rok.
- Prosto, kada niste ni u jednom savezu, onda morate da imate respektabilnu armiju jer nemate taj bezbednosni luksuz. A to, pored obaveznog služenja vojnog roka, podrazumeva i služenje u rezervnom sastavu vojske, opštu obuku stanovništva i vraćanje u škole predmeta iz oblasti bezbednosti - kaže Dragišić, i naglašava da obavezni vojni rok imaju i Švajcarska, Finska i Švedska, koje nisu
članice NATO. Dragišić se slaže da bi vraćanje obaveznog vojnog roka bilo skupo, ali tvrdi da bi taj potez bio logičan. - Sloboda i bezbednost su najskuplji. Nama bi bilo najjeftinije da raspustimo
vojsku, ali pitanje je da li bismo tada imali nezavisnu Srbiju. Formiranjem respektabilne vojske mi stvaramo faktor odvraćanja, da drugi ne napadnu nas. S obzirom na našu geopolitičku poziciju, mi moramo da imamo snažnu vojsku jer je to jedini način da sačuvamo bezbednost. To mnogo košta, ali na taj način plaćamo slobodu i nezavisnost - naglašava Dragišić.