Makedonija na korak od vanrednih izbora
KRIZA NA POMOLU SVI PROGLASILI POBEDU, VLAST NEMA DOVOL
Po završetku referenduma u Makedoniji, i oni koji su glasali “protiv” i oni koji su glasali “za” proglasili su pobedu. Saga o promeni imena time je još više zakomplikovana, a sledeća faza mogli bi da budu vanredni izbori.
Prema zvaničnim rezultatima Državne izborne komisije, na referendumu je glasalo 36,91 odsto od ukupnog broja upisanih birača, odnosno 666.743 građanina. To nije dovoljan broj izašlih da bi se referendum smatrao uspešnim, s obzirom na to da je bilo potrebno da izađe pedeset odsto plus jedan. Upravo to je razlog za slavlje opozicije, koja je glasanje uglavnom bojkotovala.
I aktuelna vlast sa Zoranom Zaevim na čelu takođe slavi. Njihov povod za slavlje je rezultat opcije “za” - 91,46 odsto onih koji su izašli, ili 609.813 građana glasalo je za ulazak u NATO i EU, odnosno prihvatanje sporazuma sa Grčkom, kako je glasilo referendumsko pitanje.
Činjenica je da rezultat referenduma nije stavio tačku na priču o promeni imena te bivše jugoslovenske republike, prvenstveno jer je bio - savetodavan. Ključni korak, koji je aktuelni premijer Zoran Zaev već najavio, jeste izmena Ustava u Sobranju, ali to je i dalje na dugom štapu.
Naime, Zaev i njegov SDMS, koji u koaliciji sa albanskom strankom DUI ima većinu u Sobranju, za izmenu Ustava mora da skupi dvotrećinsku podršku u parlamentu. Većina albanskih partija jeste za promenu imena, ali će Zaevu za promenu Ustava biti potreban i poneki glas opozicije, čak i same VMRODPMNE, najveće opozicione stranke.
Parlament u postojećem sastavu (od decembra 2016. godine) ima 120 poslanika, od kojih najviše ima upravo nekadašnja vladajuća, a danas opoziciona VMRO-DPMNE 51. Slede je SDSM Zorana Zaeva sa 49, dok preostalih 20 mesta zauzimaju albanske etničke partije - Demokratska unija za integracije (DUI) koja ima 10 poslanika, Pokret Besa pet, Alijansa za Albance tri, a Demokratska partija Albanaca (DPA) ima dva poslanika.
Dvotrećinska većina u Sobranju znači da za izmene Ustava mora da glasa 81 poslanik. Zaev sa svojom koalicijom trenutno ima 59 glasova, što znači da mu fale najmanje 22 glasa. Preostale albanske partije u Sobranju imaju još deset glasova, pa je jasno da će 12 glasova potrebnih za izmenu Ustava Zaev morati da traži u najvećem oponentu.
Verovatno je zbog toga u prvom obraćanju nakon zatvaranja glasačkih mesta pozvao opoziciju da ostavi partijske i lične interese po strani. - Razgovaraćemo sa protivnicima u parlamentu i ukoliko imamo dvotrećinsku većinu za ustavne promene, nastavićemo sa realizacijom sporazuma sa Grčkom. Ukoliko to ne budemo imali, raspisaćemo nove izbore - rekao je on.
U ovom trenutku opcija broj dva deluje izvesnije. Prethodnih dana, u pojedinim makedonskim medijima pojavljivale su se nezvanične informacije da će grupa poslanika iz VMRO-DPMNE podržati izmene Ustava, pod uslovom da referendum bude uspešan, jer bi onda mogli da opravdaju tu svoju odluku. Čak i da je to zaista bila opcija, sada je mnogo manje izvesna.
Čelnici te stranke izrazito su protiv sporazuma sa Grčkom, ali ne i ulaska u EU i NATO. Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov, član upravo VMRO, sporazum je nazvao “istorijskim samoubistvom” i odbio da glasa.
KAO POTENCIJALNI TERMIN VANREDNIH IZBORA POMINJE SE NOVEMBAR
Ukoliko vanrednih izbora bude bilo, kao mogući termin pominje se novembar.
Ako vlast u Makedoniji uspe da izmeni Ustav i u isti unese ime Republika Severna Makedonija kako je dogovoreno Prespanskim sporazumom, Grčka treba da ga ratifikuje u parlamentu, naverovatnije početkom 2019. Iako i tamo postoje jaki otpori, očekuje se da će to biti daleko manje komplikovan zadatak od onog koji čeka Zaeva.
Sa novim ustavom, novim imenom i bez starih problema Makedonija je na dobrom putu da postane 30. članica NATO, a potom i EU, čemu teži od 2004. godine.