6lavna Vlikarka, ]aeoravljena mogna ilxvtratorka
Milenu Pavlović Barili u brojnim monografijama i istorijama umetnosti raznih autora krase epiteti čuda od deteta i multitalentovane slikarke koja je pisala i poeziju, ali su u istim tim delima, ponekad čini se namerno, izostavljeni detalji o njenom modnom angažmanu, koji je bio izuzetno bogat
TOME U PRILOG ide i činjenica da je jedina srpska umetnica koja je ilustrovala za čuveni “Vog” (Vogue).
Kada se sagledaju život, delo i sama ličnost Milene Pavlović Barili, rođene 5. novembra 1909. godine u Požarevcu, uočava se njena gotovo sudbinska predodređenost za bavljenje modom. Tu činjenicu prepoznao je mladi istoričar umetnosti Stefan Žarić koji je želeo da ispravi svojevrsnu nepravdu načinjenu umetnici jer je njen doprinos u istoriji mode nepravedno skrajnut.
Naime, Žarić je na osnovu svog master rada “Modna ilustracija Milene Pavlović Barili (1926-1945)”, u saradnji sa Fondacijom Milenin dom – Galerijom Milene Pavlović Barili iz Požarevca organizovao izložbu njenih modnih ilustracija “Maison Barilli: Belgrade / New York” koja se može pogledati u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu do 28. oktobra. Postavka je premijerno prikazana u Galeriji Milene Pavlović Barili u Požarevcu decembra 2017. godine.
- Odgajana od visokoobrazovanih roditelja, Srpkinje Danice Pavlović i Italijana Bruna Barilija, može se reći da je Milena imala urođenu sklonost ka likovnoj umetnosti i poeziji. Odrastajući između Srbije i Italije i putujući po jugozapadu Evrope, Milena, ipak, najviše afiniteta pokazuje ka modi kao novom glasniku modernosti kojoj je i sama kao umetnica težila - objašnjava u izjavi za “Blic” Stefan Žarić, koautor izložbe sa Violetom Tomić.
Žarić dodaje da se na Mileninim najranijim dečjim ostvarenjima, koja su prethodila formalnom umetničkom obrazovanju, uočavaju dame obučene po poslednjoj modi u stilu Pola Poarea, vodećeg francuskog modnog dizajnera prvih decenija 20. veka.
- Smelost ka modnom eksperimentisanju i afirmaciji sopstva, ženstvenosti, ali i androginosti putem mode, Milena pokazuje već odmalena, oblačeći se u različite kostime, od dečaka kao devojčica, pa do gitariste, jahača, ili Španjolke kao devojka. U javnosti Milena nosi haljine jednostavnog kroja i uglavnom crne boje, ponekad bisernu ogrlicu, dok joj je kosa gotovo uvek uvezana u ležernu punđu. Sve su to modni emblemi koji su krasili i Koko Šanel, Fridu Kalo, Džordžiju O’kif, ali i mnoge žene širom sveta, emblemi koje je Milena vrlo vešto inkorporirala i u privatnu i u javnu sferu svog bitisanja a time nužno i u svoje stvaralaštvo, u zavisnosti od sredine u kojoj se nalazila - priča naš sagovornik.
Podsetimo, Milena je slikarstvo studirala u Beogradu i Minhenu, a život ju je odveo u London, Pariz, Rim i, na kraju, u Njujork, gde je tragično preminula 1945, u 37. godini. Tamo je stigla brodom avgusta 1939, a već u martu je imala prvu samostalnu izložbu. Tamošnja javnost dobro ju je prihvatila, a kako je procenila da zbog nadolazećeg rata neće skoro moći da se vrati u Evropu, počinje da traži izvor stalnih prihoda. Počinje da radi portrete ljudi iz visokog društva i ubrzo dobija stalni angažman kao modna ilustratorka u “Vogu”. To joj dalje otvara put ka saradnji s ostalim uglednim časopisima kao što su “Harpers bazar” (Harper’s Bazaar), “Dame” (Die Dame), “Lajf” (Life), “Taun end kantri” (Town and Country). Usledile su reklamne kampanje za tekstilne i kozmetičke kompanije poput “Revlona”.
- Milena se poigravala trendovima, stvarajući eklektičnu hibridnost kao odliku svog modnog identiteta i poetike kao modne ilustratorke i slikarke, približavajući se estetici Elze Skjapareli, Žana Patua, Kristobala Balensijage i mnogih drugih modnih stvaralaca, ali uvek ostajući jedinstvena – priča nam Žarić.
Prema njegovim rečima, prvu monografiju Milene Pavlović Barili objavio je Miodrag B. Protić 1966. pod naslovom “Milena Pavlović Barili Život i delo”, koja je utoliko značajna jer je prva stručna publikacija posvećena Mileni, čime se umetnica inicijalno etablira u sistem nacionalne istorije umetnosti, ali se u njoj skriva njen modni angažman.
- Iako pruža pionirski uvid u Mileninu biografiju, uticaj njenih roditelja, Minhena, italijanske
renesanse i De Kirika na njeno slikarstvo, čime utire put potonjim razmatranjima ovih fenomena, Protić svega na jednoj strani, od ukupno dve koje su posvećene celokupnom američkom periodu, gotovo usput spominje “Vog” imenujući ovaj angažman “samoodbranom”, dok o ostalim modnim poslovima ni ne govori. Kako Protić navodi: “kao u bajci, da bi je spasle, ličnosti iz njenog maštovitog sveta reklamiraju, u nuždi, kolonjsku vodu ili parfem neke firme!” Tek će Olga Bataveljić svojom studijom “Milena Pavlović Barili: Život i rad u Njujorku 1939–1945”, objavljenoj 1979, prvi put ukazati na Mileninu delatnost kao modne ilustratorke - objašnjava nam Žarić.
On ističe da je tokom svog istraživanja došao do činjenice da se Milena u svim prestonicama gde je živela i radila prvo bavila modom, a tek potom slikarstvom.
- Njeno prvo ulje na platnu inspirisano je holivudskom modom i holivudskim kostimom. To je predstava holivudske ikone Rudolfa Valentina. U većini monografija posvećenih njenom slikarstvu ova činjenica je možda svesno izostavljena da ne bi kvarila ugled onih njenih divnih slikarskih radova pred kraj života. Veoma je bitno da je Milena Pavlović Barili jedina srpska umetnica koja je, pored likovne umetnosti, svoju umetnost transponovala i u modu. Ne u odeću kao nužnost ljudske pojave ili aktuelni trend, već modu kao estetsku pojavu koja služi kao povod za stvaranje umetničkih dela - ističe Žarić, uz napomenu da Milenino delo čvršće pozicionira nacionalnu umetnost u okviru međunarodnog umetničkog nasleđa i opravdano otvara nova poglavlja u istoriji mode koja zaslužuju dalja istraživanja.
Iako većina teoretičara smatra da se Milena zbog materijalne sigurnosti prisilno angažovala u primenjenoj umetnosti, u novije doba vlada mišljenje da je sledila put kojim su pre nje krenuli svetski poznati pisci, slikari i umetnici koji su radili za novine.
Dovoljno je pogledati karikaturu, odnosno modnu ilustraciju kraljice Marije, koju mladi istraživač ističe kao jedno od njemu najdražih ostvarenja Barilijeve, pa da se, po njegovim rečima, uoči značaj modnih radova ove umetnice za srpsku kulturu.
- Čuvenu Kartijeovu dijademu Milena zamenjuje plesnom trakom za kosu, kraljičinu kosu boji u plavo, a njenu glavu modeluje po uzoru na Modiljanijeve biste. Oslobađajući kraljicu težine prošlosti, umetnica nam poručuje kakve treba da budu ne samo žene, već i umetnost i moda: smele, nesputane, i nadasve oslobođene od okova koji guše kreativnost - zaključuje Žarić.