Ko i zašto uništavareke i raskopava Staruplaninu
Uništene reke i priroda u nekim od najlepših krajeva Srbije posledica su želje za dobrom zaradom investitora u male hidroelektrane.
To tvrde meštani krajeva gde se male hidroelektrane grade, ali i pojedini stručnjaci. S druge strane, investitori tvrde da je to legitiman posao, jer su dobili dozvole od države i lokalnih uprava. Struja iz obnovljivih izvora, kao što su male hidroelektrane, otkupljuje se po tzv. povlašćenoj ceni, koja je trenutno od šest do 13,7 evrocenti po kilovatsatu, pa je zarada dobra.
S druge strane, izgradnjom malih hidroelektrana reke se pregrađuju, sprovode u cevi, često presušuju nizvodno, a u ratu za profit od “zelene struje” najviše strada priroda, tvrde meštani Stare planine, koji su više puta protestovali kako bi sačuvali reke u ovom zaštićenom području. Razlog njihovog protesta je što je na teritoriji Stare planine planirana izgradnja čak 58 malih elektrana. Trenutno ih u Srbiji ima oko 120. Dodatni razlog za zabrinutost im je to što je Skupština Srbije juče odbila da u dnevni red uvrsti predlog izmena Zakona o energetici kojim bi male hidroelektrane bile izbačene iz obnovljivih izvora energije.
- Protestima smo uspeli da zaustavimo gradnju jednog projekta, ali ostalo je pitanje šta je sa desetinama preostalih planova za izgradnju - kaže Aleksandar Jovanović Ćuta iz pokreta “Odbranimo reke Stare planine”. On napominje da su meštani spremni da istraju u ovoj borbi.
Vera Ražnatović iz Privredne
komore Srbije navodi da u našoj zemlji trenutno postoji 126 proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (MHE), koji su stekli status povlašćenog i privremeno povlašćenog proizvođača, ukupne instalisane snage oko 75,5 MW.
- Najveći broj lokacija je na slivovima Južne i Zapadne Morave, Ibra, gornje Drine, Lima. Kada bi se iskoristio ukupan energetski potencijal tih malih hidroelektrana, moglo da se proizvede oko 5,3 odsto od ukupne proizvodnje
struje (38.800 GWH) - kaže ona.
Međutim, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu prof. dr Ratko Ristić upozorava da je u Srbiji planirana izgradnja čak 850 malih hidroelektrana, najviše u brdsko-planinskim područjima, na vodotokovima koji imaju neravnomeran hidrološki režim i uglavnom su u zaštićenim prirodnim područjima. Dodaje da bi, ukoliko bi na Staroj planini bilo izgrađeno 58 elektrana, hidrografska mreža bila uništena.
- Posledice po životnu sredinu bile bi katastrofalne i nepovratne, bez ikakvih koristi za stanovništvo - tvrdi dr Ristić. Dodaje da bi to bilo loše po turistički potencijal ovog kraja, gde ljudi dolaze zbog očuvane prirode, čistih reka i zdrave hrane.
- Stara planina je biser biološke, predeone i geološke raznovrsnosti Evrope i jedan od najvrednijih očuvanih prirodnih potencijala Srbije. Nažalost, Skupština Pirota nije pokrenula inicijativu o izmeni prostornog plana i uklonila poglavlja kojima se predviđa gradnja malih elektrana u zaštićenom području Parka prirode Stara planina - kaže dr Ristić. Objašnjava da se male hidroelektrane grade teškom mehanizacijom, uz destrukciju korita reke i priobalja, što je fatalno po živi svet.
- Tokom malovodnih perioda vlasnici elektrana gotovo svu vodu usmeravaju u derivacione cevovode jer sa većom količinom vode proizvode više energije i ostvaruju veći profit. Na taj način korito ostaje suvo na deonicama od više kilometara - kaže on.
Kada je u pitanju izgradnja u zaštićenim područjima, prilikom izrade projektne dokumentacije jedan od najvažnijih dokumenata je studija o proceni uticaja na životnu sredinu. Vera Ražnatović iz PKS kaže da je taj dokument neophodan za pribavljanje odobrenja za izgradnju, odnosno prijavu početka radova.
- Studija, uz pretpostavku da je urađena profesionalno i na osnovu istraživanja, treba da pokaže da li postoji rizik od uticaja na životnu sredinu podseća ona.
Studije naručuju investitori, a one uglavnom pokazuju da nema negativnog uticaja. Međutim, dr Ristić tvrdi da je to ne može da bude tačno. Kao „reprezentativan“primer navodi studiju za elektranu “Pakleštica” na Staroj planini, koja zaključuje da projekat neće ugrožavati životnu sredinu.
- Na osnovu rezultata stručnog nadzora, koji je obavio Zavod za zaštitu prirode Srbije, utvrđeno je prisustvo jedne strogo zaštićene vrste i tri zaštićene vrste na planiranom pregradnom mestu, što znači da studija ne odražava realno stanje na lokaciji i da je izrađena bez elementarnog monitoringa živog sveta reke Visočice - kaže Ristić.
NA STAROJ PLANINI PREDVIĐENA JE IZGRADNJA ČAK 58 MALIH HIDROELEKTRANA