Novih 200 radnih mesta u fabrici u Kragujevcu
silje. SOS linije, sigurne kuće i drugi vidovi podrške čine razliku između života i smrti. Iako imaju ogromno znanje i veštine, ove organizacije uglavnom nisu finansirane iz budžeta, što ugrožava postojanje ovih vitalnih usluga.
Možete li da napravite neko poređenje kada je reč o rodno zasnovanom nasilju u Srbiji i u razvijenim zemljama sveta. Da li u pristupu i kontroli ovog problema naša zemlja kaska?
- Postoji mnogo primera dobre prakse iz kojih treba učiti. Vlada Švedske usvojila je nacionalnu strategiju sa naglaskom na prevenciju i rad sa muškarcima na promeni stavova prema nasilju. Škotska takođe radi sa počiniocima. Muškarci osuđeni za nasilje u porodici obavezno prolaze kroz program koji traje najmanje dve godine. Istovremeno, za žene i decu su obezbeđene specijalizovane usluge da bi se smanjio uticaj preživljenog nasilja na njihove živote. UNDP je još 2011. godine uveo prvi program rada sa počiniocima u Srbiji za koji se pokazalo da smanjuje učestalost ponavljanja nasilja.
Na kome je sve odgovornost za promenu ponašanja i politike, šta su dobre prakse, a šta loši primeri?
- Kao što je naša kampanja na društvenim mrežama povodom 16 dana aktivizma #Tičemese pokazala - ljudi prepoznaju da je ovo problem društva, a ne pojedinca. Kampanja je tek počela, ali veliki broj objava i pozitivnih reakcija potvrđuju da se nasilje prema ženama tiče svakog od nas. To ohrabruje, jer izgleda da se stvari menjaju nabolje. Sa druge strane, ženama koje prijavljuju nasilje i uznemiravanje se i dalje ne veruje. Preko 60 odsto prijava policiji u Srbiji ne stigne do suda zbog nedostatka dokaza. Neophodno je teret dokazivanja nasilja skinuti sa žrtava i prebaciti na institucije, jer su one odgovorne za prikupljanje dokaza, gonjenje počinilaca, zaustavljanje nasilja i zaštitu žrtava.
Kakva je uloga medija u borbi protiv nasilja nad ženama?
- Mediji mogu da edukuju publiku o nasilju i o tome šta može da se uradi da bi se ono sprečilo. Takođe, imate i odgovornost da u izveštajima zaštitite žrtvu i tačno prenesete činjenice. Nedavno istraživanje pokazuje da preko 50 odsto medija otkriva detalje o nasilju i identitet žrtava i njihovih porodica, izlažući ih novim rizicima. Kako bi doprineo boljem izveštavanju, UNDP je pomogao da se osnuje grupa „Novinarke protiv nasilja”. One su napravile smernice o etičkom medijskom izveštavanju da bi se zaustavile štetne prakse i doprinelo zaustavljanju nasilja prema ženama.
U KRAGUJEVCU JE juče svečano otvorena fabrika „Yanfeng Automotive Interiors“, lidera u proizvodnji komponenata za enterijer automobila, gde će u prvoj fazi biti zaposleno 200 radnika.
Novi proizvodni prostor kineske kompanije prostire se na 18.500 kvadratnih metara, a postrojenje je projektovano za 800 zaposlenih, te će se broj radnika postepeno povećavati iz godine u godinu.
Crvenu vrpcu za otvaranje proizvodne linije presekli su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ambasadorka Kine Čen Bo, gradonačelnik Kragujevca Radomir Nikolić, predstavnici fabrike Remon Fos, Mišel Šahler, Stiv Mesaroš i Milan Raović, kao i predstavnica zaposlenih Anka Duričić.
Nakon svečanog presecanja crkvene vrpce, gosti su obišli pogon.
- Prvo da čestitam radnicima, prvim 193 zaposlenih, a očekujem da ćemo ukupno 800 zaposlenih imati do 2023. godine - rekao je Vučić, a zatim se zahvalio prijateljima i partnerima iz Kine.
Predsednik je rekao da još mnogo posla ima oko Kragujevca i poboljšanja infrastrukture za koju je odvojen veliki novac.
Stiv Mesaroš, kao jedan od predstavnika fabrike, rekao je da će ova fabrika nastaviti da raste i da će svojim proizvodima poboljšati razvoj Srbije.
Kineska kompanija „Yanfeng Automotive Interiors“je jedna od glavnih snabdevača za „Mercedes“. Sedište te kompanije je u Šangaju, a ima više od 32.000 zaposlenih širom sveta.