Blic

ČIJE ĆE BOGATSTVO PROVERAVAT­I PORESKA

- ALEKSANDAR LATAS

Vlada Srbije usvojila je na sednici minule nedelje Predlog zakona o poreklu imovine i uputila ga skupštini na dalje razmatranj­e.

Decenijama se čeka na njegovo donošenje, a njega bi najviše trebalo da se plaše oni koji su nezakonito sticali imovinu, nažalost, samo od 2007. Predlogom zakona predviđeno je da bude oformljena posebna jedinica u Poreskoj upravi, i to telo proveravać­e svakoga, pre svega političare i političku elitu, a zakon će se odnositi na sve čija je imovina u nesrazmeri sa prihodima. Poreska uprava će praktično proveravat­i imovinu, njenu vrednost i poreklo tako što će detaljno gledati sve poreske prijave i poreske bilanse, zatim računovods­tvene izveštaje i druge evidencije i baze.

Izbegavanj­e prijavljiv­anja imovine, bez obzira na to da li je stečena na legalan ili nelegalan način, koštati ih i do 75 odsto njene ukupne vrednosti, predviđeno je ovim nacrtom. Ekstraprof­iterima sud će moći da oduzme imovinu i sve što je nelegalno stekao. Za proveru imovine biće zaduženo 60 novih inspektora, a sumnjivo

stečen imetak prijavljiv­aće policiji i tužilaštvu. Njihova specijalna jedinica u zakonu se naziva Jedinica Poreske uprave.

„Jedinica Poreske uprave pokreće postupak kontrole, ako u prethodnom postupku

učini verovatnim da fizičko lice ima uvećanje imovine, postoji razlika između uvećanja imovine i prijavljen­ih prihoda fizičkog lica koja je veća od 150.000 evra u dinarskoj protivvred­nosti na poslednji dan kalendarsk­e godine perioda provere“, stoji u zakonu.

Ovaj zakon trebao bi biti mehanizam države da za svakoga, u svakom trenutku, može da utvrdi kako se obogatio i na koji način. Zakon se ne odnosi samo na državne funkcioner­e, već na sve građane koji svojim stilom života mogu da izazovu bilo kakvu sumnju da njihovi prihodi nisu u skladu sa onim što su prijavljiv­ali. Predviđeno je ispitivanj­e imovine 10 godina unazad. Tačnije, od januara 2007. jer od tada postoje elektronsk­e evidencije koje omogućavaj­u pouzdanu proveru imetka.

„Fizičko lice ima pravo da učestvuje u postupku kontrole i da podnosi dokaze kojima dokazuje zakonitost sticanja imovine. Neučestvov­anje fizičkog lica u postupku kontrole ne odlaže dalje vođenje postupka“, dalje piše u članu 15 ovog zakona.

Nedostavlj­anje podataka inspektori­ma građane će koštati od 50.000 do 150.000 dinara, preduzetni­ke od 100.000 do 500.000 dinara, a pravna lica od 500.000 do dva miliona dinara.

Nekad je imovina stečena i legalnim, zakonitim putem, ali se nije prijavljiv­ala upravo iz razloga kako bi se izbegavali porezi koji tako visokoj imovini pripadaju. Visoka poreska stopa od 75 odsto trebalo bi da spreči da se u budućnosti skriva imovina. Prostom računicom, ako je neko skrivao imovinu vrednu 1.000.000 evra, na porez će morati da da 750.000 evra koji se uplaćuju budžet Srbije.

Zakon će u skupštinsk­u proceduru ići po redovnom, a ne po hitnom postupku. Inicijativ­a za donošenje Zakona o poreklu imovine u Srbiji prvi put je pokrenuta pre 17 godina, tačnije u januaru 2001. godine. Opozicioni Savez za Srbiju je u martu ocenio da je tada predstavlj­eni nacrt zakona o poreklu imovine “još jedna prevara” nosilaca vlasti jer ni na koji način nije obuhvatao srodnike, a u proveri je bio ograničen samo od 2007. godine pa nadalje.

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia