Da li smo odgovorni?
Jesmo li odgovorni prema našoj deci, domovini, precima? Da li smo odgovorni prema svojoj deci? Da li smo odgovorni prema sebi? Da li smo odgovorni prema očevima, dedovima, precima? Da li smo odgovorni prema svojoj zemlji? Ova pitanja mora da postavi sebi svako ko je za nastavak izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji Srbije.
Država je u prilici da razreši sve ove dileme veoma jednostavno – tako što će iz Uredbe o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja je u postupku donošenja, isključiti podsticajne mere za otkup struje od povlašćenih proizvođača iz kategorije malih hidoelektrana. Razloga za to je mnogo. Zbog zanemarljivo male količine struje čini se velika šteta prirodi. O tome, čini se, sve već znaju i vrapci. Kada bi se izgradilo svih 250 MHE, dobilo bi se ne više od dva do tri procenta od potrebne količine struje a uništilo bi se oko 2.000, 3.000 kilometara reka, uglavnom prečistih planinskih vodotokova.
Ako se realno pogleda, nijedna računica ne ide u korist MHE. Analiza socioekonomske opravdanosti koja je urađena za potrebe WWF, Svetskog fonda za zaštitu prirode, pokazala je da su „fid in“tarife po kojima se otkupljuje struja od povlašćenih proizvođača – malih hidroelektrana, skuplje od 91 odsto do 2,7 puta od struje koja se može kupiti na berzi. Kupiti na berzi i pri tome ne uništiti ni metar naših reka. Upravo zato je i WWF apelovao da naši državni organi razmotre ovu situaciju i iz buduće regulative isključi podsticajne mere za MHE.
Zbog nakaradnih propisa, meštani su primorani da sami brane reke i drže barikade u zaštićenim područjima, kako ne bi dozvolili da planinske reke završe u cevima dugačkim tri kilometra, iza kojih nema rečnog života.
Važnost spomenute uredbe je istekla sa prvim danom ove godine, i evo treći mesec nema nove uredbe, niti se od nadležnih može saznati u kojoj je fazi donošenje i da li će iz nove regulative biti isključeni podsticaji za MHE. I dok se čeka donošenje ovog propisa, koji će ili zaustaviti dalje devastiranje reka ili ga nastaviti, u međuvremenu zapitajmo se svi: jesmo li odgovorni prema našoj deci, prema precima, prema domovini?
Ja ne znam više koliko mi kupujemo. Kad prođe ova kriza, ljudi će moći da otvaraju svoje prodavnice.
Vlada Srbije, kao drastičnu meru zaštite od virusa korona, ograničila je na sinoćnoj sednici kretanje svim građanima u toku noći, od 20 časova uveče do pet časova ujutru. Starijima od 65 godina kretanje na otvorenom se ograničava u potpunosti, u toku celog dana.
Odluka Vlade znači da praktično život u Srbiji u toku noći staje dok traje vanredno stanje. Kretanje će biti dozvoljeno samo u najhitnijim slučajevima. Zabrana se posebno odnosi na najstarije građane, koji su najugroženiji virusom korona i koji neće uopšte smeti da izlaze napolje. Predsednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić rekli su sinoć, obraćajući se naciji, da su ove mere neophodne kako bi se sprečilo dalje širenje virusa koji je širom sveta odneo već više od 6.000 života - Srbija se suočava sa neverovatnim izazovom i s obzirom na to da je situacija ozbiljna, prinuđeni smo na nepopularne mere. One se donose u cilju zaštite građana i sprečavanja širenja virusa. Građanima starijim od 65 godina kretanje na otvorenom se ograničava potpuno, a ostalim građanima od 20 časova uveče do pet ujutru. Tada će napolju smeti da budu samo službena lica i oni koji rade u trećoj smeni, naglasio je Vučić i dodao da će vojska kontrolisati sve bolnice u Srbiji, ali i sve granične prelaze, dok će policija kontrolisati da li se poštuju pravila o karantinu.
Premijerka Ana Brnabić je istakla da je situacija na ulicama juče bila nešto bolja nego prvog dana vanrednog stanja, ali da to nije ni približno dovoljno dobro kako bi se sprečilo širenje Covida-19, što je i razlog za uvođenje još oštrijih mera.
- Mi smo ovih dana imali slučaj da je, od ukupnog broja
Ne dozvolimo da čiste planinske reke završe u cevima od tri kilometra
BRNABIĆ: Situacija na ulicama je juče bila nešto bolja nego prvog dana, ali to nije ni približno dovoljno
obolelih, više od 50 odsto ljudi u samoizolaciji, a sada je 48 odsto ljudi na kućnom lečenju - istakla je Brnabićeva.
Policija u Beogradu i drugim gradovima Srbije uveliko vrši proveru da li se građani koji su se vratili iz Italije, Kine, Južne Koreje, Irana, Švajcarske i drugih evropskih zemalja, kao i oni koji su bili u kontaktu sa zaraženima od korona virusa ponašaju odgovorno i u skladu sa zakonom, odnosno da li su u propisanoj samoizolaciji.
Direktor policije Vladimir Rebić rekao je da su sanitarni inspektori uručili oko 8.000 rešenja o samoizolaciji ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim osobama i da policija kontroliše sve građane koji su dobili rešenje o samoizolaciji. Kako je objasnio, policija prvo građane u samoizolaciji zove na fiksni telefon da proveri da li poštuju meru zabrane izlaska iz kuće, a kasnije to i fizički proverava odlaskom na kućnu adresu.
- Molim građane da striktno primene mere koje je sanitarni inspektor primenio prema njima. Imamo sedam slučajeva da su građani prekršili meru i da su napuštali mesto gde su bili obavezni da se samoizoluju. Oni će biti procesuirani pred nadležnim sudom - rekao je Rebić.
Kako kaže, mera samoizolacije za te građane se nastavlja, a protiv njih se istovremeno pokreće krivični postupak, dok je zaprećena kazna i do tri godine zatvora ili novčana kazna.
- Apel za građane je da ne shvataju olako ovu situaciju. Da ne budu sebični i kažu “neće meni ništa da se desi”. Oni mogu da zaraze starije osobe koje će znatno teže