EPIDEMIJA JE POKAZALA SLABOSTI ZDRAVSTVENIH SISTEMA ŠIROM SVETA
Bolnice niču, auto-giganti prave respiratore, medicinarima aplaudiramo... ali, šta dalje: Kako ćemo se LEČITI POSLE KORONE, da li je ovo kraj za antivaksere i da li je ovo prilika da steknemo puno poverenje u one koju nas stvarno leče - u lekare.
Bili su u prilici naši savremenici i preci da vide mnoge krize - one izazvane ratovima, bombardovanjem, nemaštinom i ekonomskim oscilacijama na svetskom tržištu. Težina situacije merila se životima, nedostatkom novca, hrane, nedostatkom sigurnosti i slobode. Bilo je i onih drugih kriza - epidemija, pandemija - variole vere, malih boginja, kuge i kolere. I iz svih smo izašli kao pobednici - desetkovani, ali, pobednici. Tik pored nas, stajao je on, zaštitnik, tihi heroj. Lekar. Da li smo posle strahote virusa korona spremni da mu se odužimo?
Iznad svake krize, možda neshvatljivo u ovom trenutku, izdiže se mogućnost, ona koja nam kaže da neke stvari možemo da uradimo bolje ili drugačije.
Tako je i sada. Da li će nam pandemija virusa korona otkriti tog našeg lekara kao nenadmašnu figuru koja nam je preko potrebna? Da li će državni sistemi priznati da je neophodna promena? Da li ćemo prestati da grdimo tog našeg lekara na frontu i prestati da hvalimo one koji to nisu i koji nam prodaju travku za dukate? Da li ćemo verovati lekaru koji je izmislio vakcinu i spasao nas ili ćemo opet podbaciti? Sve su to pitanja našeg istraživanja. A ovo su odgovori.
Zdravstveni sistem je sad na novom zadatku. Bilo je dosta propusta u organizaciji i to će sada morati da doživi transformaciju. Ako bude drugog talasa, ne smemo da budemo nepripremljeni
PORODIČNI LEKAR NAJVAŽNIJA FIGURA BUDUĆNOSTI
Prvo što se postavlja kao pitanje jeste da li će se dosadašnji zdravstveni sistem promeniti. Videli smo da su mnogi u tome podbacili. Pandemija se pokazala kao lakmus-papir koji neoborivo dokazuje uspešnost sistema.
Španija i Italija, s jedne strane, pokazale su se kao najveći gubitnici. A onda i Amerika. Nemačka i Austrija, s druge strane, uz veliki broj zaraženih ipak kao pobednici. Jedno je sigurno, u svim zdravstvenim sistemima širom sveta pokazala se kao neophodna, ali nedovoljno iskorišćena primarna zdravstvena zaštita i porodični lekar kao stub i osnov medicine.
- Zdravstveni sistem je sad na novom zadatku. Bili smo svedoci da je bilo dosta propusta u organizaciji i to će sada morati da doživi transformaciju. Mislim da će doći do drugog talasa, ali da u njemu nećemo biti nepripremljeni kakvi smo dosad bili - objašnjava za „Blic” epidemiolog i profesor Medicinskog fakulteta u penziji Zoran Radovanović.
On pojašnjava da će situacija morati da krene u pravcu primarne zdravstvene zaštite i da je neophodno da se zdravstveni sistemi mnogo više okrenu njoj.
- Jasno je propisano da porodični lekar treba da rešava od 80 do 90 odsto problema pacijenata. Dakle, da se samo 10 odsto šalje dalje u sekundarne i tercijarne sisteme zdravstvene zaštite - kaže Radovanović, koji dodaje da je to daleko i finansijski isplativije, budući da se na taj način ne koriste resursi kliničkih centara, koji su se u ovoj situaciji pokazali kao neophodni.
Lekar opšte medicine treba da rešava veći deo patologije, jasan je naš cenjeni epidemiolog, a s njim se slaže i Marijan Ivanuša, direktor Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji.
On je u razgovoru za „Blic” kazao da SZO stalno ističe važnost domova zdravlja.
- Kad se radi o pitanju primarne zdravstvene zaštite, SZO stalno ističe važnost domova zdravlja, odnosno primarne zdravstvene zaštite unutar zdravstvenog sistema. Jako je bitna dobra saradnja, odnosno integracija svih nivoa zdravstva - primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstva - dakle od doma zdravlja do opšte bolnice, sve do vrhunskog kliničkog centra, pa i instituta javnog zdravlja, kako na državnom tako na lokalnom nivou - kaže Ivanuša.
PRVA MEĐU JEDNAKIM POLITIKAMA Zdravstveni sistem, vidimo tek sada, ima moć da utiče na sve druge sisteme i kao najvažniji šraf čini da se gvozdena skulptura drži na okupu.
- Stav Svetske zdravstvene organizacije je da zdravlje nije samo deo zdravstvene politike, već da zdravlje zauzima bitnu poziciju u svim politikama. Kao takvo treba da je u fokusu čitave vlade, pa i društva - kaže direktor SZO u Srbiji za „Blic”.
On objašnjava da je još uvek rano da bismo mogli da damo sveobuhvatni odgovor na ovo pitanje, jer svaka promena zahteva vreme na osnovu koga možemo da uradimo procenu.
- Ono što možemo da kažemo je da očekujemo da će se odnos koji vlade država imaju prema zdravstvenim sistemima, a naročito prema institucijama i kapacitetima javnog zdravlja, promeniti. Procenjujemo da su ti kapaciteti od ključne važnosti za bolju spremnost na vanredne situacije na području zdravlja - ističe Ivanuša.
Vin Gupta, vanredni docent na Medicinskom fakultetu u Vašingtonu, kaže da se vekovima nismo suočili s opasnošću po javno zdravlje ovog obima.
- To je uzelo veliki psihološki danak u zdravlju stanovništva i sigurno će biti poziva na akciju. Ljudi širom sveta koristiće Covid 19 kao snažno opravdanje za zahtevanje univerzalne zdravstvene zaštite, a to zavisi prvenstveno od principijelnog i transparentnog državnog sistema. Biće zahteva da se zdravstvena sigurnost podigne na isti prioritetni nivo kao i druge pretnje, poput nuklearnog naoružanja i terorizma - kaže Gupta.
Vlade su u prethodnim mesecima povećavale zalihe zaštitnih sredstava, respiratora, ali i bolničke kapacitete i oslanjale se na vojsku za borbu protiv bolesti. Da nužda menja zakon, pokazuje i primer Velike Britanije, gde su se automobilske kompanije uključile u proizvodnju respiratora za hiljade pacijenata. Vlade intenzivno traže rešenja. Brza rešenja koja bi mogla da postanu budućnost zdravstvenog sistema.
U tome nije zaostajala ni Srbija.
Svedoci smo da su pored postojećih bolnica za kratko vreme izgradile i opremile i privremene, broj respiratora se u našoj zemlji povećao za više nego dvostruko, a Vlada je pokrenula domaću proizvodnju zaštitnih maski i hlorokina. Da li će takva inovativnost i preduzimljivost ostati i nakon svega, ostaje da vidimo.
- Ušli smo u sve nespremni, nismo imali dovoljno opreme, kapaciteta, i sve se radilo u hodu. Neke situacije iz prošlosti mogu nam poslužiti