MIROSLAV OLENJIN
KOŠULJA U BOJI ŠARGAREPE
putnih zdravstvenih osiguranja ne pokriva. Zato je Kipar svetskim vladama i avio-prevoznicima poslao pismo na pet strana u kome je detaljno objašnjeno na koji način će biti zbrinut svako ko se na njihovom tlu zarazi. Sredozemno ostrvo je obećalo da će pokriti troškove lečenja i smeštaja svakog ko bude pozitivan na virus korona tokom odmora. Vlada Kipra saopštila je da će pokriti troškove privremenog smeštaja, hrane, pića i lekova za pacijente obolele od Covida 19 i njihove porodice. Pacijenti će morati da plate samo vožnju taksijem do aerodroma radi leta kući.
Za razliku od severa Italije, Sicilija je bila znatno manje pogođenja epidemijom, zbog čega se uveliko sprema za letnju sezonu. Da bi privukla turiste i podstakla privredu, lokalna vlast se dosetila da svakom posetiocu koji uplati tri noći na ostrvu svaka četvrta bude besplatna. Sicilija je odvojila i 50 miliona evra kojim će plaćati polovinu cene avio-karte svakome ko sleti na aerodrome u Kataniji ili Palermu.
Japanska vlada je za oporavak turizma izdvojila 12,5 milijardi dolara. Plan će se odvijati u dva koraka - najpre će posetiocima biti plaćena polovina cene avionske karte, a ostale subvencije će biti raspoređene lokalnim turističkim privrednicima. Još uvek nije precizirano kako će se raspodeliti subvencije i koji će sve troškovi biti pokriveni, ali spekuliše se da će stranim turistima možda biti pokriveno i do 50 odsto troškova.
Na 23 plaže na Crnom moru u Bugarskoj gosti neće morati da plaćaju suncobrane i ležaljke. Svi koji gazduju plažama dužni su da ponude sniženje cena suncobrana i ležaljki najmanje od 50 odsto, a za nepoštovanje ovog zahteva predviđena je
milijardi dolara izdvojila je japanska vlada za oporavak turizma
novčana kazna od 50.000 leva (oko 25.000 evra). Primamljive popuste najavio je Meksiko. Prema hotelskom udruženju Kankuna, najpoznatijeg odmarališta, nova mera biće akcije za boravak u hotelu. Na svake dve noći, dve noći su besplatne, a postoji mogućnost uvođenja popusta za avio-karte.
KOD NAS NEMA KORONE
U odluci gde ćemo na letovanje, prisustvo ili odsustvo virusa na određenim lokacijama može da bude ključno. Grci su toga svesni pa su odlučili da testiraju celokupno stanovništvo Kikladskih ostrva, kojima pripadaju Mikonos, Santorini, Milos, Paros, Naksos, Sikinos, i tako privuku turiste. Grčki lekari su počeli da testiraju na korona virus stanovništvo na ostrvima u Egejskom moru, uz pomoć čamaca, GPS sistema i mobilnog frižidera. Bolnice na grčkim ostrvima dobijaju dodatne resurse za stvaranje odeljenja intenzivne nege.
Crna Gora će uoči leta graditi imidž „corona-free“turističke destinacije, očekujući da će tako privući turiste iz bližeg okruženja. U toku su pripreme protokola koji će se primenjivati u hotelima, privatnom smeštaju i plažama da bi turistima pružili maksimalnu sigurnost. To se, pre svega, odnosi na mere fizičke distance, kao što je raspored stolova u restoranima i ležaljki na plažama.
Ideju o „corona-free“brendu još ranije je predstavila Turska koja će izdavati posebne sertifikate odmaralištima koja dokažu da su „zona bez korone“. Program je počeo u maju i uključuje obuku radnika, planove za sterilizaciju vozila, hotela, aerodroma i restorana. Ugostiteljski objekti moraće da se reorganizuju kako bi omogućili fizičko distanciranje.
Plaćeni deo smeštaja i lečenja u slučaju zaraze, kao i pokriven deo putnog troška deo su ponuda
n
...Orilo se i oralo “Druže Tito, samo piši, oraćemo i po kiši. Ako piše Jovanka, oraćemo bez prestanka” i zajapureno samoodricalo: “Druže Tito, samo kaži, živećemo u garaži” .
Uz arhivski, parolaški niz poslednjih tridesetak godina svakog maja o danu smrti i mladosti “najvećeg sina” bištu se (para)istorijske vaške o Titu kao vanbračnom sinu jednog od Rotšildovih ili Habzuburgovaca, Rusa, masonu, vatikanskom meštru, špijunu Zapada, belosvetskom hohštapleru, donžuanu, satrapu, bonvivanu, osvedočenom srbomrscu... Kako je to sve uspelo malom Joži saznaćemo verovatno sledećeg maja.
Kao dokaz neukosti i raspojasanosti ponavlja se da je “bravar” ostavio milijarde dolara dugova koje će otplaćivati i naši praunučići. Ako dobijete praunuče do 2041. onda je prethodni navod tačan. Tada stiže na naplatu poslednja rata duga. Taj stari dug bi otplatili znatno ranije, 2031. da nije bilo pauze u otplati od 1992. do 2002. Između 1975. i 1980. dug SFRJ sa šest milijardi skočio je na oko 16 milijardi američkih dolara. Neto dug na kraju 1987. iznosio je 17,5 milijardi dolara, dok je uoči rasparčavanja SFRJ, na kraju 1991. spoljni dug, bez kamate, iznosio nešto više od 15 milijardi dolara. Decembra 2019. po tom osnovu Srbiji je ostao dug od
1,9 milijardi evra. Ove godine biće isplaćeno nepunih 242 miliona evra. Zanimljivo je da se u paketu nalazi i dug Kraljevine Jugoslavije, nastao između Prvog i Drugog svetskog rata, po osnovu izdavanja državnih obveznica. Ostalo je da se plati devet miliona dolara, ukoliko u međuvremenu nije isplaćen. Pored tog imamo i dug po osnovu kredita za kupovinu libijske nafte…
NISU BILI IZBORI. ALI SE PEVALO: “IZGRADISMO PRUGE, AL’ TO NIJE DOSTA. GRADIĆEMO BEOGRAD DA BUDE K’O MOSKVA”. NEDUGO ZATIM SUSTIGLE SU NAS I NEKE DRUGE RIME: “BOLJE SAMA JUGA, NEGO RUSKI SLUGA!”
Ukoliko ovako nastavimo da koračamo, a da nas EU na isti način „ohrabruje“: Venčanja neće biti tugaljivo bi na ovom mestu rekao Kićo Silabinac
Jugoslavija je međutim imala mnogo veći problem od dugova. Bio je to je njen privredni i ništa manje politički sistem. Ali ako KV bravar to nije znao i umeo da reši predlažem da vidimo kako su u tranzicionom zanosu to rešili VKV eksperti, mahom opšteg usmerenja.
Srbija, ako je za utehu i Hrvatska i Slovenija, danas imaju - pojedinačno - veći dug od cele SFRJ. Srbija je kraj 2013. dočekala sa šetostruko većim dugom nego SFRJ na kraju 1991. (25,7 milijardi evra). Godinu dana kasnije, 2014. spoljni dug Srbije iznosio je 26 milijardi evra, što je u odnosu na 2013. godinu povećanje za 284,1 miliona evra. Već na kraju prvog tromesečja 2015. spoljni dug Srbije zemlje iznosio je 26,7 milijardi evra. Ispod novogodišnje jelke 2020. bilo je 28,6 milijardi evra duga. U dolarima to je još više: 31,5 milijardi.
Aktuleni spoljni dug samostalnih zemalja nekadašnje Jugoslavije iznosi 136,2 milijardi evra. U dolarima 150 milijardi, što je bezmalo deset puta više nego spoljni dug Jugoslavije krajem 1991. Hrvatska je najviše zadužena: 44,5 milijardi evra, Slovenija 43,5 , Makedonija 7,8, Crna Gora 7,7 , dok je spoljni dug BIH 4,2 milijardi evra. Od srpske premijerke ili bilo kog ministra teško da ćete čuti da je nivo industrijske proizvodnje u Srbji niži za više od 50 procenata u odnosu na pre 30 i više godina. Da se po realnoj individualnoj potrošnji, kao pouzdanom pokazatelju životnog standarda, Srbija klacka na oko 50-tak odsto proseka EU. Da je prosečnog Srbina po dohotku Nemac, Francuz, Italijan Spanac... pretrčao za 30, 40 i više decenija, a da sve to nema ikakve veze za koronom ili onima koji nas “ne vole”. Imamo li snage, volje, energije, mudrosti da ih stignemo, a i spremnosti Evrope da taj naš entuzijazam podrži.
Savetnica za spoljnu politiku predsednika Srbije veruje da su se - Srbija i EU - jedno drugome obećali. Moraću da ponovim rusku poslovicu: „Obećanje ne znači i udaju, ma koliko ta veza bila čvrsta“.
Ona nije ni bračna ni vanbračna, ali bez sumnje - veza postoji. Doduše, počesto podseća, u tragovima i danas prisutnu tradiciju u pojedinim delovima istočne Srbije gde ozvaničenju veze prethodi, akontaciono iskustvo, tzv proba. U radnom odnosu to bi bio probni rad na tri, šest ne i više meseci.
Srbija je dugo, neugodno, neprijatno i nepotrebno dugo na probi. Ukoliko ovako nastavimo da koračamo, a da nas EU na isti način “ohrabruje”: Venčanja neće biti - tugaljivo bi na ovom mestu rekao Kićo Slabinac.
Srbija ostaje komadić koji nedostaje tom evropskom mozaiku. Porodici, evropskih naroda, ne samo svojom geografijom, već istorijski, kulturološki... pripadamo, i to nije pitanje ličnog osećanja ili članske karte bilo koje organizacije.
Jugoslavija je kao socijalistička zemlja davne 1967. imala diplomatske odnose s EEZ, Sporazum o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji, povlastice za izvoz poljoprivrednih proizvoda, liberalizaciju izvoza industrijskih proizvoda...
Gde je danas Srbija?