PANČIĆEV SKAKAVAC, RETKA I UGROŽENA VRSTA NA TARI
Tara je jedino mesto u svetu gde se može sresti Pančićev skakavac, retka i ugrožena životinjska vrsta.
- Pančić je pronašao tog skakavca, a kasnije se njime bavio Sergej Matvejev, jedan od ruskih
„belih“migranata koji je istraživao insekte. Matvejev je našao da je Pančićev skakavac vezan za
menolom, a uz put se nalazi vidikovac Zmajevac sa kojeg se pruža prelep pogled na samu Frušku goru.
- Ako se uputimo od Vidikovca pešačkim stazama, dolazimo do odmorišta i Ledinačkog jezera. U blizini je izvor potoka Zvečan - kaže Tot.
ŠUMSKE KOKE, DETLIĆI I SOVE
Prirodne bukove šume prašumskog karaktera se ističu karakterističnom faunom i florom. Važnost njihovog očuvanja za očuvanje biodiverziteta, uključuje mnoge retke i ugrožene vrste, jeste ono zbog čega su te šume postale jedno od ključnih pitanja politike očuvanja prirode.
- Nastanjuju ih oko 20 odsto kopnene faune u centralnoj Evropi. Procenjeno je da je čak do 10.000 životinjskih vrsta vezano za bukove šume. područje crnog bora i vresa. Pančićev skakavac je najspecifičnija vrsta na Tari, ima zakržljala krila i sposobnost mimikrije kaže za „Blic“Ranko Milanović, rukovodilac Službe informisanja u Nacionalnom parku „Tara“. Osim toga pronašli su i srpsku režuhu, retku biljku, endemsku vrstu nejestivih pečuraka – tartufa, ali i malu sovu.
Posebno su bogate vrstama detlića, šumskih sova i koka, drozdova i ptica grabljivica poput surog orla ili crne lunje. Zahvaljujući velikim naporima za očuvanjem, vratili su se medved, vuk i ris - kažu zaštitari prirode.
PEŠČANE DINE U KELEBIJSKOJ ŠUMI
Ako se uputimo put Subotice i želimo proći puteve prirode, interesantno je prošetati Kelebijskom šumom.
- Područje se nalazi na pesku i, ako se uputimo stazama kroz Kelebijsku šumu, videćemo peščane dine. Možemo reći da se Subotica nalazi u pustinji, u Subotičkoj peščari. Oko 1880. godine u okolini Subotice bilo je 2.000 hektara šuma, a u 20. vek smo ušli sa 9.000 hektara šumskih površina - kaže Boris Tot.
Ekonomista Ljubomir Madžar tvrdi i da je veoma dobro što direktne strane investicije dolaze u velikoj količini, ali da treba sagledati i kolike su subvencije za nove investicije.
- Direktne strane investicije su dobro došle da popune nedostatak akumulacije u našoj zemlji, ali je daleko važnije forsirati i posmatrati domaću akumulaciju - ocenjuje Madžar za „Blic“.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je juče da najnoviji podaci o rastu BDP-A govore o tome da je Srbija apsolutni lider u odnosu na zemlje regiona, ali i da ima veći rast i od nekih zemalja u Evropskoj uniji, ukazujući pritom posebno na susednu Hrvatsku.
- To je potvrda ispravne ekonomske politike predsednika Srbije Aleksandra Vučića - istakao je Mali.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva finansija, on je naveo da je, na primer, za razliku od članice EU Hrvatske, čiji je rast u prvom kvartalu ove godine iznosio svega 0,4 odsto, Srbija u istom periodu imala privredni rast od čak 5,1 odsto.
- Naša zemlja je zauzela apsolutno lidersku poziciju u regionu, ulogu koju više niko ne može da ospori - naglasio je Mali.
On je ukazao da se u novonastaloj ekonomskoj situaciji, u kojoj se našao ceo svet, pokazalo da je Srbija mnogo otpornija nego neke druge zemlje, kao što je na primer Hrvatska.
- Njihovi ekonomski pokazatelji su već određeni period lošiji od naših, a ovi poslednji podaci govore o tome da je razlika između nas veća nego ikada, odnosno da smo daleko uspešniji - naveo je ministar Mali.
On je dodao da Srbija kontinuirano ostvaruje bolje rezultate od Hrvatske pa je tako u 2019. godini Srbija imala rast od 4,2 odsto, dok je privredni rast Hrvatske bio tri odsto.
U poslednjem kvartalu iste godine Srbija je imala rast od čak 6,2 odsto, dok je privredni rast Hrvatske bio svega 2,5 odsto.