PUTINU OTVOREN PUT KA VEČNOJ VLADAVINI
Građani Rusije velikom većinom podržali izmene Ustava U Rusiji je završen jednonedeljni referendum na kome je većina građana podržala izmene Ustava koje će, između ostalog, predsedniku Vladimiru Putinu omogućiti da na vlasti ostane do 2036. godine.
Za usvajanje amandmana na Ustav glasalo je 78,03 odsto građana, 21,16 odsto glasalo je protiv, a ukupan odziv procenjuje se na 65 odsto biračkog tela. Glasanje je trajalo od 25. juna, a to je učinjeno, kako je obrazloženo, zbog pandemije korone. Glasači su mogli da glasaju i izvan biračkih mesta u posebno pripremljenim područjima ili da glasaju od kuće uz pomoć mobilne aplikacije.
Rusi su bili ohrabreni da podrže Putinov paket reformi i nagradama koje su nuđene za izlazak na glasanje. Dakle, teren je bio dobro pripremljen za veliki trijumf Kremlja. Nazivajući to “opštenarodnim glasanjem”, Kremlj je mogao da izbegne stroge zahteve koje ruski zakon postavlja za referendume, uključujući minimalnu izlaznost i druge uslove za zaštitu od prevare i manipulacije. Bez pravnog presedana, vlada je mogla da izbegne takva ograničenja i organizuje glasanje kako joj je odgovaralo.
NEDODIRLJIVI AUTORITET U AURI NEIZVESNOSTI
Putin je ovom pobedom vratio svoj status trajnog i nedodirljivog autoriteta, kakav je imao na vrhuncu moći. Samim tim što su mu predsednički mandati resetovani na nulu, on pred sobom ima sve mogućnosti otvorene.
Amandmani Putinu pružaju priliku da produži nagađanja o njegovim političkim planovima, dok mu istovremeno otvaraju sasvim direktan put ka ostanku na vlasti koji je inače bio blokiran postojećem Ustavom. Promene mu omogućavaju da se kandiduje za još dva mandata, a ograničavaju ovlašćenja njegovog eventualnog naslednika. One ostavljaju i otvoreno mesto, ako to želi, u nedavno rekonstruisanom Državnom savetu – telu koje može biti oblikovano budućim zakonima da mu se pruži nastavak uticaja.
Putin je, dakle, svima jasno stavio do znanja da ne namerava da odstupi od vlasti, ali se zaustavio pre nego što je otkrio na koji način će to tačno i uraditi. Tim potezom je sprečio oligarhe koji mu traže zamenu, kao i potencijalne rivale, da predvide njegov sledeći korak i deluju u skladu sa tim. Kremlj je dugo brinula sukcesija, i to s pravom. Kada autoritarnim vođama počne da ponestaje vremena, elite koje ih podržavaju postaju nemirne, potencijalne zamene se predlažu i sistem počinje da izgleda krhko. Upravo to se
PUTIN SLAVI VELIKI TRIJUMF, ALI RUSKOG „SUPERPREDSEDNIKA“ČEKA TEŽAK PERIOD
i dogodilo u Rusiji pre nego što je Putin pojurio građane na birališta.
KONZERVATIVNI ZAOKRET
Osim Putinove večne vlasti, Rusi su podržali i druge njegove ideje iznete u paketu amandmana, a koje predstavljaju konzervativni zaokret u odnosu na prvi ruski postsovjetski Ustav iz 1993. godine. One su, zapravo, logičan nastavak puta kojim je Putin krenuo od početka trećeg predsedničkog mandata 2012. godine. Kako podseća “Radio Slobodna Evropa”, Putin od tada prikazuje sebe kao čvrstog branitelja, kako on kaže, ruskih “tradicionalnih vrednosti”, uključujući protivljenje gej brakovima, zastupanje ruskih pravoslavnih verovanja i odbacivanje zapadnog liberalizma.
Svi ti stavovi našli su se i u amandmanima koji obuhvataju više od 200 promena – od klauzula koje u suštini onemogućavaju legalizaciju istopolnih brakova do odredbe koja obavezuje Rusiju da se usprotivi svim pokušajima “falsifikovanja” svoje istorije. Veru u Boga čuvaju kao centralnu vrednost koju su današnjim Rusima zaveštali njihovi preci i podižu status etničke ruske većine time što se ruski označava kao “jezik državotvornog naroda”.
PRED “SUPERPREDSEDNIKOM” TEŠKA DECENIJA Izglasavanjem ustavnih reformi Putinovo snažno predsedništvo postalo je “superpredsedništvo”. Putin dobija veću mogućnost da
se meša u pravosuđe otpuštanjem sudija, kao i jače pravo veta da blokira zakonodavstvo. Stekao je imunitet od gonjenja, čak i kada se povuče s vlasti. Međutim, sve ove promene, koje deluju kao da osobu na čelu Rusije spremaju da upravlja zemljom u potencijalno neprijateljskom okruženju, sugerišu da je Putin svestan da je pred njim teška decenija.
Putinova moć u zemlji bila je podržana ekonomskim rastom, padom inflacije i visokim cenama nafte. Situacija je danas potpuno drugačija. Putinov rejting proteklih meseci je rekordno nizak. Ekonomiju zemlje, već načetu sankcijama zbog aneksije Krima, preti da dotuče pandemijska kriza i posledične rekordno niske cene nafte. Ukoliko javno nezadovoljstvo nastavi da raste brže od ekonomskog oporavka, ovaj veliki Putinov trijumf mogao bi da postane Pirova pobeda.