KAKO ŽIVE DA LI SMO NEŠTO NAUČILI IZ DEVEDESETIH?
rima, onda su molili za milost, ali čim su pušteni, kajanje je prestalo, ponovo su ponosni na to što su radili, nesvesni nesreće koju su prouzrokovali i ne želeći da budu svesni koliko su uvukli i sve građane ove zemlje u tu svoju rabotu. Pred svake izbore imamo koketiranje političara s tim takozvanim herojima - rekao je Radosavljević.
Po njemu je pitanje da li uopšte kao zemlja želimo da se razvijemo i budemo deo porodice evropskih zajednica čiji su temelji pre svega zaštita ljudskih prava, ako naša politička vlast toleriše Šešelja u parlamentu. Radosavljević smatra da bi pod hitno trebalo razjasniti političku situaciju kako ne bi ponovo došli do toga da imamo veliki broj mladih i zavedenih ljudi.
- Moramo već jednom reći da naša politička elita ne želi da osudi ratne zločine. Osuđeni ratni zločinci idu po emisijama i naveliko tumače svoje stavove. Nemojte zaboraviti da je dobrom delu tih ljudi kazna oproštena, dakle nisu ni odgovarali do kraja za sve zločine koje su učinili. Granica se mora povući, oni ne mogu da budu više prisutni u javnosti, jer ti na takav način aminuješ to što su učinili. Isključite ih iz javnog života, ne približavajte ih mikrofonima, ne proglašavajte za počasne građane i profesore na akademijama, jer sutra ćemo opet imati iste poruke i situacije kao u ratnim godinama - izjavio je politikolog.
Vrlo slični obrasci ponašanja su u svim zemljama u regionu. Kako dodaje, sve funkcioniše na onoj čuvenoj priči „da je dobro kad moji odu u susedno selo i sve pobiju, a da je zlo kad oni dođu kod nas i to isto urade“.
- U ratu, nažalost, morate nekada nekoga i da ubijete. Pucate, jer i on puca na vas, želeći to isto da vama učini. To nije ratni zločin. Ali ako streljate u jednom danu na desetine ili stotine nenaoružanih zatvorenika ili civila, to nije nikakvo herojstvo. Mi smo upravo to proglasili za ratno junaštvo i nama će trebati drugo vremena da shvatimo da ubijati nenaoružane i nejake nije herojstvo, nego kukavičluk - zaključio je Radosavljević.
sud u Hrvatskoj je osudio za ratne zločine u Velikoj Kladuši. Posle deset godina zatvora u Puli, 2012. pušten je iz zatvora, a već 2016. godine pobedio je na izborima i ponovo postao načelnik opštine. Uhapšen je prošle nedelje zbog sumnje na zloupotrebu položaja i korupciju.
u Hagu priznala krivicu da je učestvovala u progonu bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva. Osuđena je na 11 godina zatvora. Čim se našla na slobodi, Biljana Plavšić je povukla priznanje krivice.
osuđen za ratne zločine, tri puta je bio mandatar u kosovskom parlamentu, a u junu 2019. godine imenovan je i za savetnika predsednika. Nagrađen je medaljom za „doprinos borbi za slobodu i nezavisnost.
brat bivšeg premijera Ramuša Haradinaja i šef poslaničke grupe Alijanse za budućnost Kosova bio je u zatvoru od 2005. godine zbog ubijanja četvoro Albanca u junu 1999. godine. - Bivši komandant OVK
koji je na Kosovu osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ali je na uslovnom otpustu zbog “dobrog vladanja”, prošle godine obnašao je posao političkog savetnika kosovskog premijera.