KORAK KA OKONČANJU RATA U UKRAJINI
Prvo nakon neuspešnih pregovora
Ukrajinske snage i proruski pobunjenici u istočnom delu zemlje stupili su u ponedeljak u “potpuno i sveobuhvatno” primirje nakon dosadašnjih dvadesetak neuspelih pokušaja prekida vatre, a taj potez mogao bi označiti kraj šestogodišnjeg konflikta u kojem je izgubljeno više od 13.000 života.
Zvaničnici pobunjenika rekli su da su obavestili svoje trupe o prekidu vatre i izdali dekret kojim je zabranjena upotreba oružja dok je, s druge strane, ukrajinska vojska navela da su i njene snage “počele pripreme” za obustavu vatre, kako prenosi “Juronjuz”. Separatističke grupe su rekle da je osim primirja dogovorena zabrana upotrebe dronova i pozicioniranje teškog naoružanja u utvrđenim područjima, radi zaštite civila koji žive na 450 kilometara dugom frontu. Uzvraćanje vatre, kako su rekli, mogu da dozvole samo najviši nivoi komande, kako je preneo “Dojče vele” (DW). Kijev, međutim, nije potvrdio dodatni sporazum. Novo primirje, koje je stupilo na snagu u nedelju u ponoć, dogovorili su u sredu u prestonici Belorusije Minsku članovi trojne kontakt grupe u kojoj se nalaze predstavnici Rusije, Ukrajine i Organizacije za bezbednost i saradnju u Evropi (OEBS). Ako bi se sveže postignuo primirje nakon niza neuspelih zaista održalo, to bi utrlo put primeni drugih klauzula Minskog protokola, saopštila je ranije kancelarija ukrajinskog predsednika opisujući obustavu vatre kao “proboj” na planu konflikta.
Minski protokol - koji su 2015. izdejstvovale Francuska i Nemačka - usmeren je na rešavanje konflikta između separatista i ukrajinskih vlasti koji je počeo 2014. nakon ruske aneksije Krima i podrške ruskim pobunjenicima, podseća “Juronjuz”. Nakon aneksije Krima, konflikt se odvijao i oko statusa regiona Donjeck i Luganjsk, samoproglašenih republika. Prekid vatre bio je uslov za novi samit o krizi u Ukrajini.
Putin je rekao da odluka Kijeva o regionalnim izborima kasnije ove godine nije u skladu sa ranijim sporazumima iz Minska
TELEFONSKI RAZGOVOR A pre nego što je došlo do ovog, “potpunog” primirja, ruski i ukrajinski predsednici Vladimir Putin i Volodimir Zelenski čuli su se telefonom. Oba lidera pozdravila su dogovor o obustavi vatre tokom razgovora u nedelju, podvlačeći važnost implementacije sporazuma postignutih na samitu u Parizu u decembru prošle godine, kad su predstavnici Ukrajine, Rusije, Francuske i Nemačke podržali Minski protokol i složili se da ožive mirovni proces. Putin je još rekao Zelenskom da je odluka Ukrajine o održavanju regionalnih izbora 2020. u suprotnosti sa Minskim protokolom. Ruski predsednik je izrazio zabrinutost oko poziva Ukrajine za reviziju Minskog protokola i rekao da bi “pozicija Zelenskog po pitanju nealternativne prirode minskih sporazuma trebalo da se prevede u pravu akciju”, kako je saopšteno iz Kremlja. Zelenski je na ovo uzvratio ukazujući na potrebu za “daljim praktičnim koracima” sa ciljem oslobađanja Ukrajinaca koji su zarobljeni u “Donbasu i na Krimu, kao i u Ruskoj Federaciji”, prema saopštenju iz njegove kancelarije.
“Lideri su se složili o potrebi za urgentnom implementacijom ekstramera radi podrške režima prekida vatre u Donbasu”, rekli su iz kancelarije Zelenskog.
Dogovoru o primirju i telefonskom razgovoru sa Putinom prethodila je i nedavna poseta ukrajinskog predsednika separatističkim regionima. Zelenski je, noseći pancir, obišao regione Donjeck i Luganjsk sa predsednicom Švajcarske Simonetom Somarugom.
n